Proizvodnju počeo bez podrške, danas ne stiže zadovoljiti potražnju

Poljoprivrednik iz Visokog, Alen Dinar ima 31 godinu, a još sredinom treće deceniji života u biografiju je upisao - vlasnik projekta "Korpa zdravlja"! Uz to, on je suprug i otac dva sina. Kada smo tražili "junaka sela" u oblasti ekološkog uzgoja, dileme nije bilo - on je taj.

Mediji su ga već prozvali revolucionarom bh. poljoprivrede, a glavni junak naše priče kao razloga vidi to što već godinama, kako kaže, pliva uzvodno. U Donjem Moštru obrađuje četiri hektara zemlje. Proizvodnju još nije certificirao, ali vodi se principima eko uzgoja i stoji iza svakog svog proizvoda. Ove godine su najviše rodili paprika i krompir, a bilježe fantastične rezultate i kod drugih kultura.

"Uzgajamo doslovno sve što može uspijevati na našoj klimi, odnosno ono što naši kupci traže", kaže Dinar.

Nema promašaja

A, kako uopće znati šta će kupci žele?! Tu dilemu nema, od 2016. godine kada je zaživjela njegova ideja o razvijanju web shopa, gdje kupci klikom naručuju proizvode koji se potom pakuju i šalju na adrese širom Bosne i Hercegovine.

"U početku ljudi su na neki način više eksperimentalno kupovali, pomalo da probaju, tako smo vremenom sticali stalne kupce. Prepoznali su sam kvalitet. Ne morate nikome pričati o kakvoj se proizvodnji radi, ljudi po mirisu i okusu shvate da je to prava hrana", kaže naš sagovornik, dodavši kako nemaju problema s tržištem, čak je potražnja veća od proizvodnje.

90% proizvodnje plasira preko web shopa

8.000 registriranih korisnika na platformi "Korpi zdravlja"

I da ne bude zabluda, ova proizvodnja nimalo nije laka i jeftina. Sve ono što drugdje radi hemija, ovdje to najvećim dijelom završavaju vrijedne ruke domaćina i njihovih uposlenika. Od samog plijevljenja korova oko biljaka do zaštite od raznih insekata, koriste biološke preparate koji su dozvoljeni u organskoj poljoprivredi.

"Preparati često ne djeluju na prvu, nego morate imati više tretmana, jer to nisu otrovi koji pobiju i riješe problem odmah. Jako je težak poziv, ali rezultat svega je zdrava hrana i to je nešto što nas najviše motivira za dalji razvoj", pojašnjava Alen.

Bez podrške, pradjedovim stopama

Kada je tek krenuo, izostala je podrška od svih, pa čak i najbližih prijatelja. Svi su bili skeptični. Ali, on nije pokleknuo. Priča nam kako se vodio filozofijom svoj pradede koji je na istoj zemlji, 50-tih godina prošlog stoljeća, prije pojave pesticida, uspješno uzgajao brojne kulture.

Znao je da moraju postojati načini i metode za takav uzgoja. Ljudi su i prije znali kako će proizvesti nešto bez upotrebe hemije, pojašnjava svoju ideju vodilju, dodavši da iako to nije bilo uvijek perfektno preživljavali su, što znači da su globalno uspijevali.

"Nekada prije su žene metlom nabacivale mlijeko na samu stabljiku paradajza, nisu one znale zašto to rade, ali su znale da to pomaže biljci da se lakše izbori s bolestima, što je kasnije i dokazano", navodi Alen koji je znanje kasnije sticao na Agromediteranskom fakultetu u Mostaru, pa iz pozicije diplomiranog agronoma pojašnjava:

"Mlijeko u kombinaciji sa sodom bikarbonom daje odlične rezultate protiv svih gljivičnih bolesti. Mlijeko stvara film na listu koji štiti biljku, a soda diže pH vrijednost koja ne dozvoljava razvoj gljiva koje hoće kiselu vrijednost. Soda sama po sebi stvara onako bazičnu vrijednost."

Tom kombinacijom su ove godine tretirali paradajz protiv plamenjače, a inače koriste i biološke fungicide, kao i bakarne preparate. Gnojidbu vrši stajskim đubrivom u kombinaciji sa Green life.

Znanja naših predaka, poentira, ne smiju se izgubiti i moraju se sačuvati zbog generacija koje dolaze. On nije zagovornik da se ne treba koristiti mehanizacija koja olakšava proizvodnju. "Ja znam da bi bilo lijepo da se sve to malčira slamom ili lišćem, ali sam taj procesi bi dosta poskupio kompletnu proizvodnju i proizvodi bi bili skuplji, a ne vidim iskreno manu ni u ovim metodama koje mi koristimo", dodaje.

Odlazak nikada nije bio opcija

O napuštanju svog sela ili čak države, kaže nikada nije razmišljao i nada se da to nikada i neće biti opcija, jer ovo je najljepša zemlja na svijetu. Žalosti ga što mnogi taj potencijal ne vide, dok istovremeno ne može sakriti ponos kada stranci kroče na njegova polja i dive se čistoći zraka, nezagađenom tlu i prirodi.

"Želio bih da poručim svim mladima BiH da je ovo zemlja u kojoj itekako ima potencijala samo ga treba prepoznati, neće ništa doći samo i neće ništa doći preko noći. Ja ću vam reći, nakon pet godina mukotrpnog truda i rada mi tek možemo reći da smo napravili neku bazu da možemo odahnuti", kaže ovaj mladi i uspješni poljoprivrednik, dodavši kako se od ovog rada može lijepo živjeti, ali je potrebna upornost, istrajnost i učenje.

Na imanju su danas i tri stalno uposlena radnika, a u špici sezone još desetak. Ovdje imaju osnovnu mehanizaciju i priključke, dva traktora, plugove, frezu, malčere, rasipač gnojiva i zagrtače. Plan je pratiti ono što tržište nudi, ali kada dođe na red u skladu sa finansijskim mogućnostima. A, kada bi mogao da bira, nabavio bi laserski odstranjivač korova, nešto što je popularno na Zapadu u ekološkoj proizvodnji.

"To su roboti koji s laserskim zracima zagrijavaju korove do te temperature da ih sprže i tako vrše mehaničko uklanjanje gdje nije potrebno tretirati biljke herbicidima", pojašnjava Alen.

Da sam ja neko...

Uprkos željama, na pitanje da je on "neko", vlastiti interes ne stavlja u prvi plan. Potaknuo bi kaže mlade ljude na ovakav vid proizvodnje jer to nije nešto što je teško i nemoguće.

"U toj priči treba malo i podrške od države da se ljudi motiviraju, da se osjete neku sigurnost. Kada bismo imali tržište sve bi dosta lakše išlo, ovdje je problem što se bh. poljoprivrednici sami snalaze za tržište. Samo kada bi neko s višeg nivoa mogao da se pobrine za plasman proizvoda mislim da bismo mogli dosta ozbiljnije priče praviti s poljoprivredom", zaključuje junak sela Donje Moštre.

Odgovorio je i na pitanja naših čitalaca, pored ostalih, kako animira kupce i opstaje na tržištu, a pitali smo i kako reaguje na negativne komentare. Njegove odgovore možete pogledati ovdje.  

Kako štititi usjeve u ekološkom uzgoju?

Alen Dinar stoji i dalje na raspolaganju čitaocima Agrokluba, pitanja možete uputiti u svakom momentu putem poruke na Klubu ili ih ostavite u komentaru, jer kako kaže i sam je mnogo naučio s naših stranica.