Mirela Šimaga je Švajcarkinja koja stažira u BiH i otkriva potencijale reproduktivne poljoprivrede, posebno permakulture, u Bosni i Hercegovini. Takođe, posjetila je brojne organizacije i pojedince, a za jesen planira međunarodnu Konferenciju u Mostaru.
Šta je regenerativna poljoprivreda, koliko nam permakultura može pomoći da živimo i hranimo se zdravo, kako permakulturu doživaljavaju u Švajcarskoj, šta je to saznala u BiH o permakulturi, samo su neka pitanja o kojima sam razgovarala sa Mirelom Šimaga. Ona je studentkinja osnovnih studija nauke o prirodnim resursima na ZHAW-u (Zurich University of Applied Science) sa specijalizacijom "Biološka poljoprivreda i hortikultura".
Mirela stažira u Bosni i Hercegovini u Udruženju "Nešto Više", na permakulturnoj farmi blizu Mostara, od 08. aprila do 05. jula 2019. godine, a namjera joj je da istraži opseg, prihvaćanje i potencijal reproduktivne poljoprivrede (posebno permakulture) u Bosni i Hercegovini. Tokom posjete podjeliće svoje znanje pojedincima, poljoprivrednicima i organizacijama i raditi na umrežavanju svih zainteresovanih, ali i učiti od lokalnih ljudi. U septembru planira održavanje Konferencije u Mostaru gdje će okupiti stručnjake, pojedince i organizacije iz BiH i međunarodne učesnike.
Odrasla je i cijeli život provela u gradu, a tokom vremena se sve više interesovala odakle nam dolazi hrana, na koji način se uzgaja, kako možemo očuvati prirodu i živjeti bez narušavanja prirodne ravnoteže. Započela je sa uzgajanjem ljekovitog i začinskog bilja u saksijama na balkonu za kuhinjsku upotrebu.
"Čula sam za pojam permakulture prije nego što sam obratila pažnju na to. Mene je fascinirao spoj socijalnog umrežavanja i majke prirode. U biti, ono što su naši preci odavno znali i spoj sa današnjom obnovljivom tehnologijom i energijom. Sve više su me brinula temeljna pitanja. Interesovalo me je kako mogu posaditi bijeli luk, a da ne kupujem u marketu luk koji je uvezen iz Kine. Kako uopće živjeti bez marketa? Tada sam još uvijek bila razrednica u osnovnoj školi i učila djecu kako postoji krava koja daje mlijeko, da nam mlijeko ne daje market kako su pojedina djeca bila uvjerena. Tako je počela moja potraga za istomišljenicima, a ubrzo sam položila permakulturni kurs i dobila Permaculture design certificate", ispričala je Mirela kako je ušla u svijet permakulture.
U Švajcarskoj permakultura i život sa prirodom dobija sve veći značaj. PoslJednjih godina javnost je više informisana i zainteresovana. Ja sam članica jednog premakulturnog udruženja, Permakultur Landwirtschaft koje se fokusiralo da što veći broj konvencionalnih poljoprivrednika uključi u permakulturu.
"Kako taj pojam permakulture objedinjuje njegu zemlje (earthcare), ljudi (peoplecare) i ravnopravne ekonomije (fairshare) on objedinjava razne teme i sadržaje, od učenja po vrtićima, urbanog vrtlarenja, oživljavanja neobrađene zemlje i pustoši i njihovo pretvarane u male oaze. Ovdje, u Bosni i Hercegovini, ljudi nisu svjesni bogatstva koje posjeduju i koje ih okružuje. Raduje me što postoje razna udruženja koja rade na očuvanju tog bogatstva, poput Udruženja Čuvari okoliša – Čavrma iz Bosanske Krupe. U Švajcarskoj nema toliko zemlje, nisu svi ljudi u mogućnosti da imaju kuću i baštu ili malo seosko imanje. Ovdje ljudi imaju to bogatstvo, ljepotu prirode, a sve više je ljudi koji žele da se to sačuva."
Nakon istraživanja u istočnoj Evropi, uključujući Rusiju i njena eko sela, Mirela je odabrala BiH za daljne istraživanje.
Mirelin projekt ima za cilj istraživanje ljudi, organizacija i postjeće mreže, svih onih koji se bave reproduktivnom poljoprivredom i permakulturom u Bosni i Hercegovini. Ono što Mirelu interesuje je koliko je poznata i implementirana reproduktivna poljoprivreda u Bosni i Hercegovini; tko su i koliko je stručnjaka i organizacija već uključeno u tom pravcu u ovoj zemlji te na koji je način prikladno povezati ko-kreatore i podržati njihove interakcije?
Naša sagovornica je primjetila da u BiH ima mnogo prostora, neobrađene zemlje i prostora koji se ne koriste, a sve je to potencijal da stvorimo rajske oaze na Zemlji. Svaki kutak ima veliki potencijal od poljoprivredne proizvodnje do razvoja turizma.
Mirela je posjetila mnoga udruženja, organizacije i pojedince, istražuje šta je to specifično za BiH i permakulturu.
"Pretežno su žene preuzele glavnu ulogu kada je svijest o vraćanju prirodi, očuvanu prirode, uzgajanju zdrave hrane u bio baštama, preradi poljoprivrednih proizvoda bez upotrebe konzervanasa, permakulturi i stvaranju bolje zajednice za sve. Tedencijonalno su muškarci više okrenuti biznisu u organskoj poljoprivredi i stavljaju profit na prvo mjesto", otkriva Mirela.
Do sada je dobila veliku podršku od Udruženja građana Nešto Više, i mnogih drugih organizacija i pojedinaca širom BiH. Raduje je što je kod nas napravljen veliki korak van konvencionalne poljoprivrede i širenju ideje o uzgajanju zdrave hrane bez primjene pesticida i sličnih materija.
Svoje istraživenje i rad završiće organizovanjem konferencije ili festivala koji planira za početak septembra. Prva takva aktivnost u BiH će se održati u Mostaru, a učestvovaće stručnjaci, pojedinci, poljoprivredni proizvođači i organizacije iz BiH i međunarodni učesnici. Želja joj je da to preraste u tradicionalni festival koji bi se svake godine održavao u nekom drugom gradu širom BiH i omogućava širenje znanja o permakulturi, regenerativnoj poljoprivredi, fer trgovini i razmjenu iskustava.
Više o Mirelinom radu možete pronaći na njenom blogu.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica