• Organske i permakulturne bašte
  • 23.07.2017. 08:00

Posebnosti organske i permakulturne bašte

Ono što povezuje ove dvije bašte je visoko poštovanje ekoloških principa, a obe imaju istu svrhu - uzgajanje hrane. Upravo u tom načinu uzgajanju je ključna razlika između organske i permakulturne bašte.

Foto: stefanolunardi/bigstockphoto.com
  • 3.779
  • 285
  • 0

Sve je više ljudi koji posvećuju pažnju kvalitetu poljoprivrednih proizvoda ili sami žele da se posvete uzgajanju hrane za sebe i svoju porodicu. Neki od njih se po prvi put susreću sa pojmovima organska poljoprivreda i permakultura. Dok je kod organske poljoprivrede fokus na uzgajanju hrane, permakultura je mnogo širi pojam i permakulturno uzgajanje hrane je samo jedan segmet.

Organska i permakulturna bašta imaju sličnosti, ali i razlike. Ono što povezuje ove dvije bašte je visoko poštovanje ekoloških principa, neupotrebljavanje sintetskih sredstava, proizvodnja uz primjenu prirodnih postupaka i materija, razvoj sistema održive poljoprivrede, racionalizacija korišćenja prirodnih resursa, očuvanje prirodne raznolikosti i zaštita životne sredine.

Priroda nam postaje saveznik, a ne neprijatelj

Obe bašte imaju istu svrhu - uzgajanje hrane. Upravo u tom načinu uzgajanju je ključna razlika između organske i permakulturne bašte. U obe bašte nije dozvoljena primjena mineralnih đubriva i hemijskih sredstava za zaštitu bilja.

U organskoj proizvodnji je manja raznolikost biljaka, svake godine se obavlja sjetva ili sadnja. Većina rješenja koja se koriste u konvencionalnoj ili integralnoj poljoprivredi postoje i u organskoj. Tako se susrećemo sa teškom mehanizacijom za obradu zemljišta, sistemima za navodnjavanje i još mnogo toga. Veliki je udio ljudskog rada, posebno na malim površinama. Organske bašte su prepune biljaka koje se međusobno nadopunjavaju, štite jedna drugu ili djeluju kao biostimulansi. Berba se proteže kroz cijelu godinu, a ne samo kada jedna kultura dospijeva kao što je to slučaj kod konvencionalne poljoprivrede.

Permakulturna bašta je mnogo širi pojam od pojma organske bašte i predstavlja dalje približavanje prirodi. U permakulturi sva ljudska aktivnost se nastoji uklopiti u životnu sredinu tako da sve postane cjelina. U permakulturnoj bašti se koristi organska i poljoprivredna praksa koja ne narušava životnu sredinu.

Fokus na bioraznolikosti

Dok organska poljoprivreda podrazumjeva uzgajanje hrane uz mnogo uloženog rada, dotle permakulturnu poljoprivredu možemo nazvati "lijena poljoprivreda". U permakulturi je fokus na bioraznolikosti, višegodišnjim biljkama. To znači da se ova bašta treba povremeno održavati i da nismo obavezni da svake godine obavljamo sjetvu ili sadnju.

U permakulturnoj bašti ili gredici nikada nije samo jedna vrsta povrća, prednost se daje višegodišnjem povrću, jestivom bilju.

U permakulturi se velika pažnja poklanja revitalizaciji zemljišta, zemljište se malčira kako bi se spriječilo isušivanje, prave se gredice koje i na lošijim tipovima zemljišta mogu osigurati uspješno uzgajanje biljaka i dobar urod, racionalizuje se pitanje vode, sade se biljke zaštitnice, biljke koje tjeraju ili privlače insekte. Sistemi za navodnjavanje nisu kanali ili crijeva kojima je jedina funkcija da dopreme vodu za zalijevanja. Koristi se kišnica, kopaju se jezera koja imaju za cilj da obezbjede rezervu vodu, vrše pasivno navodnjavanje i istovremeno koriste kao ribnjaci.

Najveća razlika između konvencionalne i integralne poljoprivrede i organske i permakulturne bašte je u tretiranju zemljišta. U konvencionalnoj i integralnoj poljoprivredi zemljište je supstrat za rast usjeva, dok se u organskoj poljoprivredi i permakulturi zemljište tretira kao živi organizam. Umjesto da se svake godine mučimo sa obradom i prevrtanjem zemljišta, prednost se daje malčiranju, pravljenju kompostišta i dobijanje komposta kojim obogaćujemo zemljište. Dodavanjem kvalitetnog organskog materijala zemljište svake godine postaje plodnije i time prestaje potreba za korišćenjem đubriva. Prestaje eksploatacija zemljišta i djeluje se u saradnji sa prirodom. Kao malč se koristi slama, sijeno, lišće, papir.

Malčiranjem zemljišta prestaje potreba za okopavanjem što organsku i permakulturnu baštu čini pogodnom i za stariju populaciju, djecu ili osobe koje imaju problema sa pokretljivošću.

Prednost prirodnoj samoregulaciji

Permakulturna bašta je mnogo raznovrsnija u pogledu biljaka koje se uzgajaju. U ovoj bašti se uzgaja mnoštvo samoniklog povrća i drugog bilja. Možemo reći da je bašta permakulturna ako se u njoj nalazi mnogo samoniklog povrća i višegodišnjeg bilja.

U organskoj i permakulturnoj bašti ne pravi se panika kada se primjeti insekt ili neka druga štetočina. Prednost se daje prirodnoj samoregulaciji i uspostavljanju ravnoteže.

Kod zaštite bilja prednost se daje preventivnim metodama, biljke se tretiraju biljnim pripravcima koji jačaju otpornost i zdravlje biljaka.

Foto: stefanolunardi/bigstockphoto.com


Tagovi

Bašta Organska Permakultura Vrt Uzgoj Povrće Hrana Zemlja Kompostište


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.