Šta sve ide u kompost, a šta ne?

Kompost je koristan materijal koji popravlja strukturu tla, obogaćuje ga humusom i korisnim bakterijama, reguliše vodni i zračni režim, obezbjeđuje biljke korisnim hranivima, povoljno djeluje na njihovu vitalnost i otpornost na bolesti i štetočine.

Kako najbolje pripremiti kompost

Prema riječima Milice Popadić, savjetodavca, kompost se može praviti tokom cijele godine. Zimi se aktivnost mikroorganizama smanjuje zbog hladnoće pa kompostnu masu treba zaštititi od prevelike vlage i hladnoće a ljeti od isušivanja i redovno provjeravati vlažnost.

"Organski otpad čini čak 30 odsto svakodnevnog otpada jednog domaćinstva. Tu spada sav biorazgradivi materijal kao što su pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, stara zemlja iz saksija, usitnjeno granje, sirovi ostaci povrća i voća, talog kafe, kesice čaja, ljuske jaja, životinjska dlaka, perje, male količine neštampanog papira, pepeo drvenog uglja ili drva", kaže Popadić.

Najbolje u gomilama, zbog lakše manipulacije

Navodi da je idealno mjesto za kompostište osunčani prostor koji je lako dostupan za manipulaciju, gdje se ne zadržava voda i nije u blizini velikog drveća. Podloga ne smije biti nepropusna kao što su beton, cigla, asfalt, drvo.

Najjednostavniji način kompostiranja je u gomilama, kako objašnjava, a ta gomila treba biti visoka oko 1-1,5 m i isto toliko široka, a dužina zavisi od količine raspoloživog materijala. Kompostiranje u gomilama omogućava lakši pristup materijalu, lakše prevrtanje i kontrolu vlažnosti i provjetrenosti.

"Nedostatak kompostne gomile je u tome što zauzima više prostora nego komposteri od dasaka ili kante za kompostiranje. Prije stavljanja otpadaka na kompostište, skine se mali sloj zemlje i na nju se stavi drenaža od grančica, krupnih stabljika kukuruza i slično, a potom sloj od 15 do 20 cm otpadaka i sloj zemlje od 5 cm. Slaganje slojeva može ići do visine od jednog metra sa završnim slojem zemlje od 10 cm."

U kompost ne stavljajte lišće oraha i hemikalije

Sloj otpada treba sadržati oko dvije trećine vlažnog, zelenog, hranjivog materijala bogatog kisikom i jednu trećinu smeđeg, suhog i manje hranljivog materijala bogatog ugljikom, a naglašava da se ne smije kompostirati: korovi sa sjemenom, lišće oraha jer sadrži otrove, bolesne biljke, otpaci kuvanih jela jer privlače glodare, meso i kosti jer privlače pse i mačke, velike količine novinskog papira, časopisa u boji, pelene, pseći, mačji i ljudski izmet.

Kako i što kompostirati?

Zatim ne smiju se kopostirati ostaci duhana, sadržaj vrećica iz usisivača, pepeo kamenog i crnog uglja ili uglja za roštilj zbog teških metala, kao ni otpaci koji sadrže hemikalije, stari ljekovi, ulja, plastična ambalaža, bojeno ili impregnirano drvo, stiropor, metal, staklo.

Ne smije se rasipati već ostati u grumenu

Optimalna vlažnost kompostne mase je važna za razgradnju biomaterijala.

"Kada ga stisnemo u šaku, voda ne smije da se cjedi, a nakon otvaranja šake, materijal se ne rasipa nego ostaje u grumenu. Dobra prozračnost doprinosi boljem zagrijevanju i bržoj razgradnji organskog materijala, a postiže se miješanjem krupnijeg i sitnijeg, drvenastog i mekog, suhog i vlažnog materijala", objašnjava savjetodavac.

Rastresanje prema njenim riječima traba obaviti najmanje jednom mjesečno uz pokrivanje slojem zemlje. Ukoliko je materijal sitniji, lakše se miješa i rastresa, bolji je rad mikroorganizama i razgradnja. Kompost je zreo nakon 6 do 10 mjeseci i on je tada ujednačenog izgleda, grumenast, tamnosmeđe do crne boje i miriše na šumsku zemlju. U njemu ne bi trebalo da se prepoznaje početni biomaterijal, osim ponekih teže razgradivih dijelova.

Ne zakopavajte ga duboko!

S druge strane, ukoliko je nezreo kompost ima svjetliju boju, kiselkastog je mirisa ili miriše na gljive. U njemu se mogu naći ostaci lako razgradivih materijala, poput lišća, ostataka povrća i slično. Takav kompost mora još neko vrijeme odležati.

Preporuka poljoprivrednicima je da u proljeće prije sadnje ili u periodu rasta i razvića biljaka, kompost pospu po zemlji i po mogućstvu lagano ga pomiješati sa slojem površinske zemlje. Ne smije se duboko zakopavati jer se time guši, a ako se koristi za saksijsko cvijeće, mora se u podjednakoj količini miješati sa zemljom iz bašte.

Kako napraviti prirodna đubriva

U tlo se prosijani kompost može dodavati tokom cijele godine po malo, a njegov ostatak od prosijavanja može se vratiti u komposter, pomijšati sa svježom masom i otpočeti novi proces.