Od vrste organskog otpada zavisi kolika će se temperatura razviti, intenzitet i trajanje procesa kompostiranja. Koje ostatke možemo koristiti, a koje treba izbjegavati?
U jesenjem periodu je mnogo biljnih ostataka od koga možemo dobiti kvalitetan kompost. Sada se čiste plastenici, bašte, cvjetnjaci, voćnjaci i mnogo je organskog, a možemo koristiti i kuhinjski otpad.
Obratite pažnju na vrstu organske materije, napravite dobar balans između zelene i smeđe. Dodavanjem samo jedne vrste otpada nećete dobiti kvalitetan kompost koji može podmiriti potrebe biljaka za različitim mineralima i drugim hranivima.
Od zelene mase dodajemo pokošenu travu, ostatke biljaka, cvijeća, plodove, zeleno lišće. Previše zelene trave daje gnjecavu kompostnu masu. Osim toga, suviše debeo sloj se zbije i nedozvoljava cirkulaciju vazduha što rezultira anaerobnom sredinom što će poremetiti procese kompostiranja. Višak azota iz trave će dati neugodan miris. Dodavanjem suhog lišća izbjegnite ovakve probleme.
Ono je dio smeđih materija, poput osušene trave, usitnjenih grančica i već spomenutog suhog lišća. U ovu grupu ubrajamo i kartonske kutije od jaja, karton, papir, rolne toalet papira. Sve je potrebno prethodno pocijepati na manje komade kako bi se što lakše izmiješali sa ostalim sadržajem i brže razložili.
Iz kuhinje dodajemo ljuske od jaja, talog od kafe ili čaja, ostatke voća, povrća, hrane, ali ne i kosti ili ostatke mesa ili ribe jer privlače glodare.
Također, izbjegavajte bacanje biljnih ostataka od zaraženih biljaka, jer mogu preživjeti spore koje će izazivati infekcije kada primijenite kompost. Ne bacajte ni sjeme.
Razlikuju se dva procesa kompostiranja: topli i hladni. Od količine i vrste organskog materijala zavisi temperatura koja će se razviti u hrpi, intenzitet samog procesa.
Toplo kompostiranje je posljedica veće količine smeđeg materijala te će doprinijeti višim temperaturama, do 70ºC. Procesi su intenzivniji, burniji, a razlaganje traje između dvije do tri sedmice.
Hladno kompostiranje je učestaliji oblik, jer često ima više zelene organske materije iz bašti, voćnjaka, cvjetnjaka i kuhinje. To doprinosi smanjenju intenziteta procesa, razlaganje je sporije i može trajati najmanje pola godine.
Prije ubacivanja otpada usitnite biljne ostatke na krupnije komade.
Tagovi
Autorica
Sve će više rasti upotreba biougljena, poboljšava plodnost i prkosi suši
Biougljenom do kvalitetnog tla, evo kako ga dobiti iz ostataka poljoprivredne proizvodnje
Žuta lubenica ovoljetni je hit, no mnogi je tek otkrivaju
Organsko je budućnost? U RS više od 100 sertifikovanih proizvođača
