Ne pretjerujte sa primjenom soli u bašti ili voćnjaku, jer može izazivati dugoročne posledice koje se teško popravljaju
Kuhinjska so ili natrijum hlorid može da se koristi u bašti ili voćnjaku, ali je potreban veliki oprez. Prije svega ne treba pretjerivati s količinama. Većinom se u upotrebi dogodi baš to i napravi velika, dugogodišnja šteta koja se teško može popraviti.
Velika koncentracija izaziva čitav niz negativnih posledica. Na biljkama se javlja hloroza, žutilo, a može dovesti do njihovog propadanja. Zemljište se vremenom iscrpljuje, korisna mikroflora se uništava, mijenja se struktura i ono ostaje zbijeno, slabije propušta vodu, povećava se kiselost, uništava se organska materija, a brojna hraniva postaju nedostupna za biljke. Na površini se formira pokorica koja ne propušta padavine, vodu, u dublje slojeve.
Najčešće se prevelike količine koriste u zaštiti crvenog luka od napada lukove muhe. Strašno je vidjeti površinu male gredice potpuno prekrivenom debljim slojem soli. Kako je navika da na istom mjestu godinama uzgajaju jednu povrtlarsku kulturu, već kroz tri ili četiri sezone uzastopnog uzgajanja luka i obimnog solenja takve gredice postaju neupotrebljive za sjetvu ili sadnju.
Najbolja je opcija je da se za suzbijanje lukove muhe koristi rastvor od maksimalno 200 g soli i 10 l vode. Dobro se izmiješa i spremno je za upotrebu. U toku godine na istoj lokaciji smije se primijeniti dva do tri puta.
Često se pretjeruje i kada je u pitanju suzbijanje puževa. Preporučuje se posipanje ovih štetočina i napadnutih površina, posebno zone oko biljaka što štetno djeluje na njih. Bolja opcija je da se so pospe u traci širokoj do 5 cm kako bi spriječili puževe da s obraslih površina dolaze u baštu.
Mravi su štetočine za koje se preporučuje suzbijanje, ali ne kako se to uobičajeno radi.
Velika je greška da se mravinjak pospe velikim količinama soli, dovoljno je jedna kašičica na 1 l vode. Ovim rastvorom se zalije mravinjak.
Koliko djelovanje soli može biti negativno kada pretjeramo s količinom možemo vidjeti kada njome posepmo korov. U ovom slučaju so djeluje kao herbicid i uništava korovsku floru.
Kako bi eliminisali štetno djelovanje soli potrebno je tokom jeseni na 1 m² dodati dvije do tri kante komposta kako bi se obnovila mikroflora, spriječilo narušavanje strukture i kvaliteta zemljišta i formiranje pokorice na površini.
Tagovi
Autorica