Saveznici u suzbijanju glodavaca na polju su njihovi prirodni neprijatelji - ptice grabljivice

Indikator globalnih klimatskih promjena zadnjih su godina i najezde miševa na poljima, koje, što zbog nedostatka sredstava za njihovo suzbijanje (jedini dozvoljen rodenticid se povlači s tržišta do ožujka iduće godine) ili promjena u tehnologiji proizvodnje (zelene gnojidbe, reducirane obrade i dr.), postaju poljoprivrednicima nerješiv problem.

Stručnjaci upozoravaju kako primjena sredstava koji nemaju dozvolu za uporabu nije prihvatljivo rješenje i upućuju na druge mjere borbe protiv ovih, netko će reći simpatičnih, ali ipak ozbiljnih štetnika koji su za većih napada u stanju prepoloviti urode.

Stupovi za ptice grabljivice

Preporučuju se primarno biološke mjere borbe, poticanjem djelovanja prirodnih neprijatelja u vidu postavljanja stupova-sjedalica za ptice grabljivice na rubove njiva. Ovom će se metodom borbe ujedno ispuniti i obaveza očuvanja biološke ravnoteže u okolici te poštivanje Direktive o pticama (Natura 2000.).

Pernate saveznice u borbi protiv miševa tako će na ovim 'čekama' nadzirati polja danonoćno jer, naime, razlikujemo dnevne ptice grabljivice (škanjac mišar i osaš, crvena lunja, vjetruša ili kliktavka, sokol...) i noćne (šumska sova, sivi ćuk, mala ušara...). Zanimljiv je podatak kako jedan par vjetruša (Falco tinnunculus), čijeg 80-90 posto jelovnika čine voluharice i miševi, kontrolira 2-3 hektara.  

Inače, upravo je pravo vrijeme za postavljenje ovih stupova, koji se, kažu savjetodavci, mogu postavljati u periodu od rujna do travnja. Raspoređuje se 2-5 stupova na 10 ha ili 1 stup po hektaru, 50 metara od ivice parcele i barem 200 metara od prometnice. Stup, u naravi drveni štap, treba biti visine 2 - 2,5 metra, na čijem se vrhu postavlja manja oblica (štap oblih rubova, a mogu i dva učvršćenih 'u križ') duljine 0,5 m.

Najezda miševa: Pred žetvu poharali pšenicu, ostavili samo trećinu prinosa

Osim ovih fiksnih pomagala moguće je izraditi i pomične stupove za ptice grabljivice u formi tronošca, koji se lako slože i presele na neku drugu poziciju (ili spreme do iduće zime). Ovaj se pomični stup izradi od oblica debljine 3-4 cm, s tim da je visina stupa 2,2 metra, a na visini od 2 metra tronožac je spojen metalnim vijcima.

Gnijezda i skloništa za ptice

Osim postavljanja stupova, dobro je podizati i zelene živice i saditi samostojeće drveće, koji će također poslužiti kao prirodne 'čeke' ptica grabljivica, ali i mjesta njihova gniježđenja, a time i povećanja brojnosti ptica odnosno postizanja prirodne ravnoteže u odnosu na populaciju glodavaca.  

Kad smo već spomenuli gnijezda, i njih je moguće 'izraditi', samo ih je malo teže postaviti. Naime, za ovu će namjenu poslužiti pletene košare i to one promjera 40 cm (koje mogu nastaniti mala ušara, sokol i vjetruša) i promjera 70 cm (u koje će se nastaniti škanjac mišar ili škanjac osaš, crvena i crna lunja te kobac). Košare-gnijezda se postavljaju na pet (one manje) odnosno sedam (one veće) metara visine, u krošnje drveća u rubnim dijelovima šume, samostojećih stabala voćaka ili parkirališta.

Stručnjaci savjetodavne službe kao jednu od mogućnosti navode i postavljanje skloništa za sivog sokola (Falco peregrinus), jako dobrog letača koji razvija brzinu i do 200 km/h. Skloništa (u vidu plastičnih ili drvenih kućica) se postavljaju na 25 do 30 m visine, u pravcu sjever ili istok, a pod nagibom 2-3 stupnja. Kako je sivi sokol najjeftinji prirodni neprijatelj goluba, u naseljenim će mjestima osim miševa poslužiti i u ovu svrhu, pa je dobra lokacija postavljanja njegovih skloništa neboder, toranj, silos, industrijske građevine odnosno mostovi uz autocestu. Postavljanje ovakvih kućica-skloništa za vjetrušu (također iz porodice sokola) je na 6-8 m.

Na manjim površinama, u primjerice vrtovima, prikladno je rješenje za glodavce i sadnja biljaka koje ih svojim mirisom (zaštićena kockavica Fritillaria i mlječika Euphorbia) odbijaju. No, pri tome valja imati na umu da su ove biljke u pravilu opasne za kućne ljubimce i životinje, te se njihova sadnja preporučuje samo u ograđenim površinama.

Odbijanje glodavaca - biljkama

U ovu 'mirisnu' metodu borbe valja uključiti i svježe orahovo i bazgino lišće, te jednogodišnje mladice bazge koje se postavljaju direktno na otvore glodavcima kako bi ih odbile svojim mirisom. Otvore je moguće i zalijevati biljnom juhom od mladica i lišća bazge. Juhu se može 'skuhati' potapanjem 2 kg svježeg lišća i usitnjenih jednogodišnjih mladica bazge u 10 l vode. Pripravak ostaviti da stoji nekoliko dana (da 'zakipi'), a potom ga ocijediti i nerazrijeđenog koristiti za zalijevanje aktivnih otvora glodavaca. Pri rukovanju valja biti jako oprezan i koristiti zaštitne rukavice, upozoravaju stručnjaci.

U literaturi se u biološkim mjerama borbe protiv glodavaca navodi i bakterijski pripravak na bazi bakterije Salmonella enteritidis subsp. Issatschenkoi koja nije patogena za čovjeka, a selektivna je na glodavce. Glodavci će ga unijeti u organizam s hranom i dobiti simptome slične trbušnoj infekciji. Aktivnost im se 3-5 dana nakon uzimanja pripravka povećava, no nakon toga postaju tromi, ne hrane se, suze im oči…

Hranidbeni mamci 

Podsjetimo, ako se na njivi primijete rupe, to još uvijek ne znači da su u njima prisutni glodavci, da su 'aktivne'. Stoga utvrđivanje prisutnosti započinje zatvaranjem svih rupa, kako bi se nakon par dana (kad ih glodavci ponovno otvore) mogle jednostavno uočiti (prebrojati) one aktivne, i tada odlučiti o daljnjem suzbijanju.

I evo još jednog recepta za kraj. Postavljanje hranidbenih mamaca koji se stavljaju direktno u aktivne otvore nego u hranilice. Hranidbeni mamac za glodavce sadrži kvasac, pšenična zrna, aromu i vodu. Recept kaže kako treba pomiješati pšenična zrna i kvasac uz dodatak arome jagode i vode toliko da se od dobivene smjese mogu napraviti kuglice koje se postavljaju u hranilice.

U manjim će nasadima i vrtovima biti dobre i biotehničke mjere suzbijanja koje uključuju različiti klopke i zamke.