Krtice u samo pola sata mogu iskopati i do 7 kg zemlje, a to najbolje znaju vlasnici vrtova koji se bore protiv njih čak i u ovim hladnijim mjesecima.
Krtice, male životinje iz porodice Talipidae, nastanjuju rahla tla koja im osiguravaju dovoljno hrane, odnosno tla bogata raznim sitnim životinjama poput puževa, kukaca i kišnih glista.
Poljoprivrednici ih smatraju velikim štetočinama jer uništavaju gredice, tek posijane ili posađene biljke na način da potkopavaju i trgaju korijenje ili zatrpavaju tek iznikle biljke, a kopanjem krtičnjaka narušavaju izgled vrtova i travnjaka.
Međutim, krtice mogu biti i korisne jer se hrane ličinkama štetnih insekata, a mogu jesti i mladunce miševa i voluharica, ličinke žičnjaka i hrušteva. No, osim hranjenja raznim štetočinama, hrane se i kišnim glistama što izravno utječe na pogoršanje strukture i plodnosti tla.
Krtice u samo pola sata mogu iskopati i do 7 kg zemlje, a to najbolje znaju vlasnici vrtova koji se bore protiv njih čak i u ovim hladnijim mjesecima. Budući da su zaštićene i nalaze se na crvenoj listi ugroženih vrsta kralježnjaka te ih je zabranjeno fizički suzbijati, potrebne su razne biološke metode i prirodna sredstva kako bismo ih se riješili iz vrta, dvorišta, nasada i sl.
Najprihvatljiviji način suzbijanja je primjena agrotehničkih mjera jer su krtice osjetljive na uznemiravanje uzrokovano preoravanjem, a poželjno je i valjanje tla, frezanje, drljanje pa i košnja.
Prije same uporabe vode treba utvrditi koji su krtičnjaci aktivni. Kada padne mrak, sve krtičnjake je potrebno ugaziti, a ujutro provjeriti koji je najveći. U njega se stavi crijevo za vodu, a voda puštati oko 20 min. Vodom nećete ugroziti život krtica jer su one izvrsni plivači, a njihovi hodnici imaju dovoljno zraka da mogu preživjeti.
Još jedan način je da se prerezana plastična boca stavi u krtičnjak na način da se vrh prazne boce (bez čepa) ukopa u krtičnjak. Tako se stvara zvuk vjetra koji će u podzemnim hodnicima iritirati krticu. Buka i vibracije se mogu stvoriti i limenkom koja se stavi na štap kroz otvor za piće, a kako vjetar puše tako će i limenka udarati o štap i proizvoditi zvukove. Štap od trske također može biti od koristi u borbi protiv krtica. Potrebno je štap dužine 2 m zabosti u tlo do dubine od 60 cm. Tijekom vjetrovitog perioda trska će stvarati zvuk koji krtice ne podnose i bježati s tog područja.
U prodaji postoje i brojni uređaji koji proizvode zvukove i tjeraju krtice, no važno je znati da ih je potrebno više, a i da je upitno koliko će ove zvučne metode biti učinkovite jer se krtice s vremenom naviknu na zvukove. Stoga je uređaje potrebno mijenjati svakih nekoliko sedmica.
Barijera u tlu koja bi mogla pomoći da se riješite krtičnjaka se radi tako da se iskopa kanal širine oko 30 cm i dubine oko 70 cm oko cijele parcele te ispuni šljunkom. Osim šljunka, postaviti se može i zaštitna mrežica koja sprječava prolazak krtice.
Jedan od prirodnih recepata je primjena ricinusovog ulja. Tri žlice ulja pomiješaju se s litrom vode i takvom mješavinom se zalije krtičnjak. Miris ovog ulja će ih odbiti. Također, ne mogu podnijeti ni miris limuna pa se može natopiti vata s limunovim sokom i staviti u krtičnjak. Ne podnose ni miris bazge pa se i njeni listovi mogu staviti u vodu i ostaviti 4 dana na suncu te nakon toga procijedititi i razrijediti u omjeru 1:5 i zaliti krtičnjak. Takva smjesa osim krtica tjera i štetne gusjenice. Kod ovih načina treba imati na umu da su krtice najaktivnije u vrijeme od 5 do 10 sati, a u poslijepodnevnim satima odmaraju.
Ne vole ni miris mačaka i pasa pa se njihov urin i izmet može posuti po krtičnjaku ili se smotuljci njihovih dlaka stavljaju u hodnike krtičnjaka. Mogu se ubaciti i raspadnute riblje iznutrice jer ne vole miris ribe, a ne podnose ni biljke iz porodice mlječika koje luče miris iz korijena. U hodnike se može zatrpavati i duhan koji nikako ne vole.
Osim prethodno navedenih mirisa također im smetaju mirisi cimeta, ljute paprike, bijelog luka koji se može saditi ili se može jedan čen prepoloviti i zabiti u tlo, ali i mirisi hrena, nane, kadifice i zumbula.
Tagovi
Autorica