Može da se žanje podešenim žitnim kombajnima, a prinos zavisi od snabdjevenosti vodom.
Štir ili amarant je pseudožito koje se uzgaja od davnina, a cijenjen je zbog svojih osobina. U ishrani se koristi zrno koje je bogato proteinima i ne sadrži gluten, ali i mladi listovi koji su bogati vitaminima i mineralima. Za razliku od ostalih hraniva, kod kojih je najbolji dio u ljusci, kod štira su hraniva smještena u unutrašnjosti zrna.
Može da se melje i koristi kao brašno, ali i da se kuha ili za kokice. Lako je probavljivo. Samo tri vrste se koriste u ishrani, a najviše se uzgajaju crveni i ljubičasti. Vrste za zrno narastu do 1,5 m, ukrasne do tri, a za list do pola metra. Zrnati cvjeta od jula do oktobra. Sjeme je sitno, bjeličaste do smeđe boje. Jedna biljka može da formira 100.000 zrna.
U početnim fazama razvoja je osjetljiv na mraz pa se sije kada prođe opasnost od njega. Minimalna temperatura za klijanje i nicanje je od 12 do 15ºC. Za rasti i razvoj je optimalna 25ºC. Dobro podnosi sušu i visoke temperature. Vegetacijski period traje od 90 do 160 dana.
Odgovaraju mu plodna i duboka zemljišta, blago kisele do neutralne reakcije. Na isto mjesto dolazi poslije tri godine. Zemljište treba da bude dobro pripremljeno, naručito površinski sloj jer je sjeme veoma sitno i sije se na dubinu od 1,5 cm. Odgovara mu đubrenje stajnjakom i ne treba pretjerivati s dodavanjem azotnog đubriva, jer može izazvati polijeganje.
Štir - hrana za bogove, ljude, životinje, ali i ukras vrtova
Razmak u redu je 30 cm, a međuredni 70 cm. Gustina sjetve se kreće od 150 do 200 sjemenki na m². Obavezno je poslije sjetve obaviti valjanje kako bi sjeme došlo u kontakt sa zemljištem. U početnoj fazi raste veoma sporo i mora se pripaziti da se uništi korov jer će ga zagušiti. Kada dostigne visinu od 30 cm počinje intenzivan rast.
Uspješnu žetvu ćemo imati ako imamo odgovarajuću gustoću usjeva i ako su biljke osušene. Kada je gustoća mala narastu biljke koje su krupne s debelim stabljikama i velikim cvjetnim glavama. Obično se žetva obavlja podešenim žitnim kombajnom u septembru kada se biljke osuše poslije prvog mraza.
Za uspješno čuvanje, zrno se suši na najviše 12 posto vlage. Prosječan prinos bez navodnjavanja se kreće od 400 do 700 kg/ha u zavisnosti od tipa zemljišta, dok se kod navodnjavanja može dobiti i preko 2 t/ha.
Tagovi
Autorica