• Organska proizvodnja
  • 18.10.2019. 16:00

Organska proizvodnja blizu saobraćajnica? Da, ali uz obavezne zaštitne pojaseve

Principi organske proizvodnje nalažu da prilikom odabira lokacije/parcele za podizanje zasada pod organskom proizvodnjom takvi zasadi budu udaljeni od zasada pod konvencionalnom proizvodnjom ili okolnih zagađivača. Ukoliko je nemoguće postići udaljenost, onda se pristupa bioagrotehničkim mjerama zaštite, formiranjem zaštitnih pojaseva.

Foto: Pixabay/Couleur
  • 346
  • 35
  • 0

Intenzivna konvencionalna poljoprivredna proizvodnja u poslijednjih pedesetak godina izrazito negativno je uticala na biodiverzitet, a u konačnici i na čovjeka. Organska proizvodnja bez sintetičkih dodataka je odlična alternativa, stoga se ovaj tip ekološki prihvatljive poljoprivredne proizvodnje treba zaštiti i očuvati. Nije dovoljno samo podići zasad pod organskom proizvodnjom, već ga je potrebno i kontinuirano zaštiti od okolne konvencionalne proizvodnje ili drugih zagađivača.

Principi organske proizvodnje nalažu da prilikom odabira lokacije/parcele za podizanje zasada pod organskom proizvodnjom takvi zasadi budu udaljeni od zasada pod konvencionalnom proizvodnjom ili okolnih zagađivača. Ukoliko je nemoguće postići udaljenost, onda se pristupa bioagrotehničkim mjerama zaštite, formiranjem zaštitnih pojaseva, stoji u Zakonu o organskoj proizvodnji FBIH, "Službene novine Federacije BiH", broj 72/16 /14.9.2016./.

Zaštitno-izolacioni  pojasevi 

Južna ili jugoistočna ekspozicija na terenu, parcele sa dobrim strujanjem vazduha, parcele koje nisu u osjeni i na kojima se ne zadržava magla, mraz i površinska vlaga, zemljište koje ima laku propustljivost i nije podložno eroziji je dobar preduvjet za podizanje zasada pod organskom proizvodnjom. Udaljenost od zagađivača, industrijskih zona, saobraćajnica i konvencionalne proizvodnje je vrlo bitan elemenat.

Kako dobiti certifikat za organsku proizvodnju - uslovi i cijene

Je li udaljenost ključna u ispunjavanju svih preduvjeta za podizanje zasada pod organskom proizvodnjom? Da, ali ne i prepreka, ako se na terenu ne može postići dovoljna ili minimalna udaljenost od zagađivača, u tom slučaju pristupa se bioagrotehničkim mjerama i formiranju zaštitno-izolacionih pojaseva. To su  pojasevi koji prvenstveno predstavljaju prostornu  izolaciju površina sa organskom i konvencionalnom proizvodnjom. Osnovna uloga zaštitnih pojaseva je da se spriječi uticaj primjene sintetičkih sredstava iz okolnih parcela pod konvencionalnom proizvodnjom ili štetnih čestitca iz npr. izduvnih gasova sa okolnih saobraćajnica. Zaštitni ili izolacioni pojasevi, se podižu isključivo od jednogodišnjih ili višegodišnjih zeljastih ili žbunastih biljnih vrsta. Formiraju se na rubnim dijelovima parcele pod organskom proizvodnjom kako bi se u potpunosti izolovala od okolnih parcela pod konvencionalnom proizvodnjom.

Vrste zaštitno-izolacionih  pojaseva

Eko-koridori

Rubni pojasevi pod dugim redovima različitih žbunastih vrsta i kombinacije sa drvenastom vegetacijom. Obzirom na strukturu pojasa potrebno je radi održivosti biodiverziteta procijeniti strukturu puteva i kretanje divljih životinja kako se njihovo životno stanište ne bi ugrozilo.

Tampon ("bafer") zone

Najčešće se sastoje od žbunaste ili drvenaste vegetacije. U zavisnosti od vrste i veličine zasada, blizine konvencionalne proizvodnje i korišćene vrste radi efikasnosti izolacije potrebno je postaviti/formirati i do 10 redova sa obe strane parcele, razmaka u prosjeku oko 30-50 cm između redova u zavisnosti koje višegodišnje bilje se sadi.

Cvjetni pojasevi

Pojas odabranih cvjetnih biljnih vrsta, najčešće u kombinaciji sa jednogodišnjim i višegosišnjim ukrasnim vrstama. Osnovna uloga je ispuštanje mirisa i biohemijskih tvari koje odbijaju kukce, i privlače korisne oprašivače poput pčela. Višestruka korist i za zasad pod organskom proizvodnjom i za očuvanje i zaštitu pčela.

Samo sertifikat dokazuje da je neki proizvod organski

Dobro osmišljena tampon zona  predstavlja u konačnici  višestruku korist: od zaštite usjeva, zemljišta i vode do prirodne kontrole štetnika pomoću korisnih insekata koji iz tampon zone prelaze na susjedne usjeve i pospješuju oprašivanje.


Tagovi

Eko proizvodinja Organska proizvodnja Zakon o organskoj proizvodnji Blizina saobraćajnica Zaštitni pojasevi Izolacioni pojasevi Eko koridor Tampon zona Cvjetni pojas


Autor

Adi Pašalić

Adi je magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi