Neobične kulture rastu u Stanarima, a sve zbog organske proizvodnje

Heljda i spelt (dinkel, krupnik ili pir) dvije su neuobičajene kulture za područje opštine Stanari. Poljoprivrednici koji su zasijali heljdu i spelt za manje od mjesec dana svojim će sugrađanima ponuditi brašno ovih kultura. 

Naime, heljda je iz porodice kupusnjača, a splet je preteča današnje pšenice. Tako heljda uopće nema glutena i sve je traženija na tržištu, a spelta ima manji udio glutena zbog čega je i onda sve češće na jelovniku onih koji brinu o zdravoj prehrani. 

Vrijeme iziskuje organsku proizvodnju

"Ja kad sam posijao heljdu, pitale su me moje kolege proizvođači - što sam posijao travu. Preteča pšenice je spelta. Uvest ćemo tehnologije organske proizvodnje vremenom sigurno jer nam to život iziskuje", navodi Mihajlo Gavrić, predsjednik ovdašnjeg Udruženja "Poljoprivrednik".

Kako dobiti certifikat za organsku proizvodnju - uslovi i cijene 

On je na površini od četiri dunuma posijao heljdu, koja je već požnjevena, i trenutno je zrno u fazi sušenja, dok je na oko pet dunuma započeo organsku proizvodnju spelte, koja će nakon žetve takođe na sušenje, navode Nezavisne. 

"Pokušavamo da napravimo tu organsku proizvodnju i da se vratimo zdravoj hrani te da smo 100 posto sigurni šta jedemo. Malo je ova godina bila diskutabilna zbog kiše, ali bit će brašna", obećava Gavrić.

Sok od aronije najtraženiji, ali i najteže ga održati

Brašno od aronije jedan je od ukupno 11 proizvoda koje na svom porodičnom gazdinstvu proizvode Marija i Sreto Ristić iz Ostružnje Donje, a najtraženiji je, kažu, sok od aronije.

Brašno od aronije, priča Marija, nastaje tako što se osušena biljka izmelje, a od praha koji se dobije ona čak umijesi pogačice, u koje doda sjemenke i brašno spelte. Jedina im je mana, kažu upućeni, što su malo tvrđe.

Zbog načina pripreme sok od aronije je najtraženiji proizvod koji dolazi sa gazdinstva Ristića.

"Hladno cijeđen, bez šećera, bez vode, bez konzervansa i njega je najteže pripremiti, najteže održati. Tu nema kemije i nema konzervansa. Znači, najkvarljivija je roba - najteže ju je pripremiti i najteže održati. Inače, dosta proizvoda je bez šećera i njih je takođe jako teško održati", kazala je Ristićeva.

Kiša im omela planove 

Prije pet godina ona i njen suprug, inače nezaposleni, odlučili su se početi baviti uzgojem aronije, koja u to vrijeme nije bila toliko popularna kultura na stanarskom području.

"Do sada nije bilo problema. Ove godine je malo kiša pokvarila pa ćemo vidjeti kako će biti... Nismo baš zadovoljni. Puno je bilo kiše, vlage i naglo sunca, tako da ima problema. Kvalitet ploda je u redu, samo što se mora prije obrati pa se bojimo da ne bi počelo da puca", ispričala je Marija.