• odlike komposta
  • 14.09.2021. 12:15

Kompost: Kakvi uslovi su potrebni za proces razgradnje?

Pri jačem stisku materijala šakom ne treba da se pojave više od dvije tri kapi vode, a pri prestanku stiska, poželjno je da zadrži oblik dobijen pritiskom i ne smije se rasipati.

Foto: Depositphotos/PinkBadger
  • 248
  • 62
  • 0

Kompost je jedna vrsta organskog hranjiva. Sličan je humusu, karakterističnog mirisa zemlje. Kao đubrivo može imati značajnu ulogu u biološkoj proizvodnji, konvencionalnoj, na malim površinama, u baštama, za cvijeće…

Velika količina organskog otpada na poljoprivrednom gazdinstvu i u domaćinstvu se ne iskoristi, svjedoci smo da se čak pali i baca. Taj otpad može da se podvrgne procesu biološke razgradnje organske materije, pojašnjava stručnjak za voćarstvo i vinogradarstvo, Zlatica Krsmanović.

Organska masa čini čak 50 procenata otpada u stanu, kući, svakom domaćinstvu što uglavnom predstavljaju otpaci od hrane. Kompostirati se može čak i u stanu, a naravno u dvorištima kuća i na poljoprivrednom gazdinstvu. Za ovaj proces neophodno je prisustvo aerobnih mikroorganizama, odnosno prisustvo zraka i vlage. Osnovna razlika između ovog i prirodnog razlaganja jeste u tome što je prvi proces kontrolisan. Za kompostiranje je pored organske materije neophodan kisik, voda i mikroorganizmi. Na taj način se razvija toplota. Uglavnom primjenjuje se materijal koji je lako razgradiv.

Grančice, otpad, tanak sloj zemlje

Za početak važno je odabrati mjesto. Najbolje je da to bude ispod neke krošnje drveta, na suhoj zemlji. Komposter se može napraviti od drveta, pletene žice, buradi, starih guma, ukopati u tlo ili na njegovoj površini. Važno je da postoji mogućnost miješanja smjese i provjetravanja. Po dnu se prvo poredaju grančice, na koje se naizmjenično slaže baštenski i kuhinjski otpad debljine oko 15 cm pa tanak sloj zemlje.

Nisu sve organske materije za kompostiranje. One koje su odgovarajuće su ostaci voća i povrća, ljuska od jaja, dlake, ostaci čaja i kafe, ostaci cvijeća i povrća, lišće, ostaci pokošene trave, grančice, slama, sijeno, piljevina, iglice četinara, strugotina, kora drveta, ostaci papira i kartona. U ovu masu ne treba koristiti meso, kosti, kožu, ostatke ribe i mliječnih proizvoda, gume, različite ambalaže osim drvene i papirne, opasan kućni otpad, bolesne biljke i korove sa razvijenim sjemenom, lišće oraha, staklo, cigarete.

Kompost: Izbjegavati lišće oraha i proizvode životinjskog porijekla

Treba voditi računa o veličini organske materije. Usitnjavanjem krupnijeg materijala povećava se brzina kompostiranja jer se gomila brže zagrijeva i trebalo bi da je uvijek optimalno vlažna. Previše vlage stvara gustu i ljepljivu masu što smanjuje protok kisika i zaustavlja aerobni proces. Sa druge strane, previše suh materijal usporava proces razgradnje ili do njega i ne dolazi, objašnjava Krsmanovićeva.

Važnost vlage i spoljne temperature

Optimalna količina vlage je između 40 i 60 odsto, što se može odrediti dodirom. Pri jačem stisku materijala šakom ne treba da se pojave više od dvije tri kapi vode, a pri prestanku stiska, poželjno je da zadrži oblik dobijen pritiskom i ne smije se rasipati.

Za rad mikroorganizama koji treba da započnu i završe proces razgradnje neophodan je kisik. Ako njegova koncentracija padne ispod pet procenata proces postaje anaeroban i stvaraju se metan i vodik sulfid koji su neprijatnog mirisa. Kako bi se ovo izbjeglo, potrebno je povremeno prevrtati gomilu i dodati strukturne materije kao što su suho lišće, slama, sijeno i grančice.

Najpovoljnija spoljašnja temperatura zraka za kompostiranje je u rasponu 20 do 25 stepeni. Više vrijednosti mogu dovesti do isušivanja materijala i zaustavljanja procesa dok zimske temperature usporavaju biološke procese u toj masi. Ako su klimatski uslovi povoljni, za dva do tri dana, otpadni materijal će se, uslijed djelovanja mikroorganizama, zagrijati na 40-50 stepni. To dokazuje da je proces razgradnje organske materije počeo.

Ako se gomila rasipa, znači da je suha i potrebno je postepeno dodavati vodu ili vlažan zeleni otpad. U slučaju da se materijal ubuđao ili se cijedi voda prlikom stiska šakom, treba dodati lišće, slamu, grančice i drugi suhi materijal i izmiješati, kako bi uspostavili optimalnu vlažnost.

Primjena inokulanata za ubrzan proces

Ovo hranjivo je zrelo nakon šest do 12 mjeseci, kada se prosije i koristi za đubrenje ili kao supstrat u proizvodnji. Masa treba da je pokrivena, ne pritiskati je jer se tako smanjuje količina kisika u smjesi. Gomila vrlo često privlači muhe i druge insekte što je normalno, a može se češće prekrivati tankim slojem zemlje. Postoje načini da se kompostiranje ubrza.

To je prije svega dodavanje mikroorganizama putem inokulanata koji ubrzavaju mikrobiološku aktivnost i usmjeravaju proces u cilju dobijanja mase ujednačenog kvaliteta. U organskoj proizvodnji kompost može biti od velike koristi. Služi kao hranjivo, kao sastavni dio supstrata za sadnju i kao materijal za zastiranje tla. Važno je podstaći proizvođače da ga prave jer može biti značajno kako sa aspekta đubrenja tako i u pogledu zaštite životne sredine, podstiče ovaj stručnjak. 


Tagovi

Kompost Razlaganje materije Organsko đubrivo Sitno granje Organski otpad Supstrat


Autorica

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...