Gusjenice i zlatice skupljaju ručno, povrće đubre koprivom

Organska proizvodnja je specifičan vid proizvodnje zasnovan na zakonskim odredbama u pogledu, sjemena, zaštite, đubriva. Zasniva se na principu da se tokom cijelog procesa sarađuje sa prirodom, bez obzira da li se radi o manjim ili većim površinama. Ova proizvodnja se bazira na poštovanju ekoloških principa putem racionalnog korištenja prirodnih resursa upotrebom obnovljivih izvora energije, očuvanja prirodne raznolikosti i zaštite životne sredine.

Porodična tradicija

Za Dragana Aćimovića iz Futoga u Srbiji, ovaj vid proizvodnje je porodična tradicija, obzirom da od 2013. imaju certifikat, a dugogodišnje iskustvo njegove porodice pomoglo mu je da nastavi ovaj posao koji nije ni malo lak ni jednostavan. Danas su svi proizvodi sa ovog gazdinstva prepoznati i cijenjeni među kupcima.

Na površini od jednog hektara ima proizvodnju voća i povrća; jagode, maline, višnje i gotovo sve povrtarske kulture. Poslove uglavnom obavljaju porodično i rijetko plaćaju radnike.

Aćimović kaže da sam proizvodi rasad i ostavlja sjemena od najljepših, najjačih i najzdravijih biljaka čuvajući tako biljni potencijal. Kvalitet i porijeklo sjemena je od izuzetnog značaja u organskoj proizvodnji. Čuvano u adekvatnim uslovima ostat će sposobno za klijanje tokom jedne ili više godina i tada treba obratiti pažnju na klijavost.

"Sjemena mogu da se čuvaju, krupnija kao što je bundevino može i do 10 godina, mrkve oko dvije godine, dok za sjetvu salate koristio uvijek novo sjeme",  kaže naš sagovornik napominjući da pravi kompost i redovno zaorava zelenu masu kojom se zemljište obogaćuje velikom količinom organske mase i mineralnih materija.

Upotreba komposta za obogaćivanje zemljišta jedno je od osnovnih pravila organske proizvodnje.

Đubrivo od koprive

Kao i mnogi drugi proizvođači plijevljenjem i kopanjem rješava problem korova, a biljke štiti sredstvima koja su organski proizvedena kao što su rastvori od ljute paprika, bijelog luka ili koprive.

"Koprivu koristimo kako bismo napravili odlično organsko đubrivo. Potopimo je u bure sa vodom i ostavimo poklopljenu sedam dana ukoliko će se biljke prskati ili 21 dan ako će se zalivati biljke", kaže Aćimović napominjujući da lagano dolazi do procesa vrenja i stvaranja prilično neprijatnog mirisa.

Đubrivo dobijeno na ovaj način je veoma jako i prije upotrebe potrebno ga je razblažiti sa vodom u odnosu 1l koprive sa 10 l vode ako je u pitanju zalijevanje, a ukoliko se planira folijarna primjena rastvor treba praviti u razmjerama od 1:10 do 1:25.

"Ne koristimo nikakve insekticide tako da krompirovu zlaticu skupljamo ručno, obilazimo i pregledamo red po red, također skupljamo gusjenice sa listova kupusa, svaka glavica mora biti pregledana. Najčešće svakodnevno tako da u sezoni to radimo od 20 do 40 puta. To zaista zahtijeva puno vremena", kaže Aćimović objašnjavajući da se protiv insekata bore i tako što između povrća ili u redove sade neke ukrasne, ljekovite i začinske biljke kako bi svojim mirisom i aromom zaštitile usjev odbijajući štetočine.

"Najčešće sa povrćem sadimo bosiljak, majčinu dušicu, nanu, ruzmarin tako da nam je puna njiva ovih biljaka, a naši proizvodi su pravi domaći sa prepoznatljivim mirisom i ukusom. Na primjer mrkva je slatka, hrskava, ne mora da se ljušti, dovoljno je da se opere jer u njenoj kori nema nikakve hemije", kaže naš sagovornik i objašnjava da su njegovi proizvodi skuplji, ali prinosi su manji, potrebno je mnogo ručnog rada tokom cijele godine, iako je kupovna moć slabija kupaca ima.