Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Očuvanje plodnosti
  • 15.06.2024. 12:00

Amerikanci rade eksperiment: Šta će krave između borova?

I u Americi počeli da čuvaju i popravljaju kvalitet zemljišta! Do prije petnaestak godina bilo je nezamislivo da se u SAD rade istraživanja u vezi s organskom proizvodnjom.

Foto: Bojan Kecman
  • 137
  • 53
  • 0

Centar za ekološki prihvatljive sisteme u Sjevernoj Karolini, nedaleko od glavnog grada Ralija, razvija i promoviše ravnopravne sistemeprehrane i uzgoja koji čuvaju prirodne resurse, jačaju zajednice, poboljšavaju zdravstvene rezultate i ekonomske mogućnosti u državi. Trenutno vrše istraživanja u nekoliko oblasti, a najviše na polju organske i stočarske proizvodnje.

Do prije petnaestak godina bilo je nezamislivo da se u Sjedinjenim Američkim Državama rade istraživanja u vezi s organskom proizvodnjom.

Najviše se ispituju kukuruz i soja

Međutim, pretjerana industrijalizacija zemlje i poljoprivrede, kao i upotreba herbicida, dovela je do zagađenja zemljišta pa se ispituju načini kako da se popravi sastav zemljišta i sačuva ugljenik u njemu, a sve u cilju smanjenja emisije ugljenika u atmosferu i smanjenja negativnih efekata klimatskih promjena.

"Ispituju se prinosi na parcelama od po nekoliko hektara, na kojima se pokušava dobiti dobar prinos kukuruza okopavanjem korova i njihovim zaoravanjem u zemljište, što se poredi sa parcelama na kojima se primjenjuje samo stajnjak i parcelama na kojima se koriste herbicidi", kaže Michelle Schroeder - Moreno, direktorica Centra.

Rezultate prosljeđuju farmerima, kaže Moreno

Dodala je kako žele da u što većoj mjeri stvore smoodrživu poljoprivredu u svim oblastima. Sve rezultate istraživanja koje dobiju prosljeđuju farmerima.

Sjeverna Karolina donedavno je bila poznata po uzgoju duvana. Međutim, posljednjih godina primat zauzimaju soja i kukuruz na kojem se radi najviše ogleda.

"Duvan je, uz pamuk, biljka koja najviše osiromašuje zemljište. Sa sojom i kukuruzom ipak je drugačije", ističe Alex Woodley, koordinator za ratarske projekte, dodavši kako pokušavaju da što više poprave kvalitet zemljišta pa zato rade nekoliko uporednih ogleda.

Prinosi kukuruza, kako navodi, uglavnom su najveći na parcelama na kojima se koriste herbicidi, ali je primjetna sve veća otpornost korova na herbicide s aktvnom materijom na bazi glifosata.

"Mada, razlika nije velika, a pojedinih godina, naročito kada imamo dosta kiša, rezultati su isti. Nije lako riješiti korove zaoravanjem u zemljište, ali tako ga obogaćujemo i vraćamo mu plodnost", dodaje Woodley.

Eksperimenti na šumskom zemljištu

I u povrtarskoj proizvodnji pokušavaju se pronaći sorte paradajza nižeg rasta, otpornije na bolesti i štetočine. Centar posjeduje po šest hektara sertifikovanih organskih i neorganskih parcela, iako se i na ovim drugim, primjenjuju principi organske proizvodnje.

"Rezultati istraživanja na više od pedeset povrtarskih vrsta takođe se predstavljaju farmerima koji ih primjenjuju na svojim poljima, a plodovi se doniraju lokalnim organizacijama" navodi Mellissa Bell, terenski istraživač.

Agroklub u Sjevernoj Karolini: Kako žive njihovi proizvođači zdrave hrane?

Jedan od interesantnih eksperimenata radi se i u oblasti stočarstva. Na sedam ograđenih hektara posađena su stabla loboda bora, dugolisnog bora i čeribark hrasta, između kojih su posijani ljuljevi i višegodišnje trave, a na četiri hektara susjedne parcele, koja nije ograđena, posijane su domaće, autohtone trave, prilagođene vrelim ljetima u Sjevernoj Karolini. I na jednoj i drugoj parceli omogućena je ispaša krava, rasa crni i smeđi angus.

Trava se kosi jednom ili dva puta godišnje

Između drveća stvorene su zone široke 12 i 24 metra na kojima se obavlja ispaša goveda i na kojima se trava kosi jednom ili dva puta godišnje, kao i zone na kojima se obavlja samo ispaša, bez košnje. Istovremeno se na parceli od četiri hektara primjenjuje samo ispaša goveda, takođe bez košenja trava.

"Cilj eksperimenta jeste da se vidi koliko će se obogatiti organska materija u zemljištu primjenjivanjem različitih metoda ispaše i košnje i koliko će se više ugljenika i azota sačuvati u zemljištu. Rezultati pokazuju da zemljište ispod višegodišnjih trava služi kao njihovo skladište, u suprotnom oslobađali bi se u atmosferu i doprinosili njenom zagrijavanju, a time i klimatskim promjenama", ističe Alan Franzluebbers, stručnjak za zemljište u Centru za ekološki prihvatljive sisteme.

Daljnja istraživanja pokazaće koji je od ovih sistema najbolji za stabilizaciju zemljišta, odnosno, nakupljanje što većih količina organske materije u njemu.


Fotoprilog


Tagovi

Centar za ekološki prihvatljive sisteme Michelle Schroeder Alex Woodley Alan Franzluebbers Ugljenik u zemljištu Ljuljevi Višegodišnje trave


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

#RuralFoto #životinje
Jarići, razigrani blizanci koji krase jedno seosko domaćinstvo. Nestašni su i brste sve pred sobom. Uveseljavaju prolaznike i djecu iz komšiluka. Predivna bića iz životinjskog svijeta.