Ove su godine trešnje dobro rodile. Što ne pojedemo svježe, možemo zamrzavati ili sušiti, napraviti slatke zimske delicije poput umaka, džema ili kompota.
Kako bi tokom godine mogli uživati u okusu plodova trešnje možemo ih konzervisati na različite načine. Najčešće se od njih prave sokovi, marmelade, džemovi, ali i likeri, kompoti, slatko. Možemo ih također zamrzavati ili sušiti.
Konzervišu se jednostavno, ali to zahtjeva vrijeme i strpljenje. Za pripremu se koriste zreli plodovi koji su čvrsti, ne smiju biti nagnječeni i oštećeni. Marmelade, sokove, kompote i džemove možemo pripremati bez konzervansa i šećera.
Priprema počinje već u voćnjaku. Beru se zreli, čvrsti plodovi, bez oštećenja. Berbu je najbolje obaviti u jutarnjim satima dok je omotač trešnje najjači. Prilikom berbe potrebno je odstraniti sve nečistoće (listove, grančice, peteljke), jer tako smanjujemo manipulaciju plodova.
Kada operemo plodove potrebno ih je prosušiti u tankom sloju na krpi ili papirnatom ubrusu.
Možemo ih zamrzavati s ili bez koštica koje uslijed dugog čuvanja počinju da izlučuju cijanovodoničnu kiselinu što može negativno da djeluje na ljudske probavne organe. Plodovi bez koštica mogu se duže čuvati zamrznuti,a koristimo ih za izradu kompota, knedli, kolača. U prvih pola godine ovako zamrznuti će potpuno sačuvati vitamine, ali će oni s košticom sačuvati više soka.
Prvih 5 sati zamrzavanje se obavlja u tankom sloju, a zatim se poluzamrznuti plodovi pakuju u kesice ili posude. Ovo će spriječiti njihovo gnječenje.
Kako pasterizirati zimnicu - savjeti o pravilnoj preradi povrća i voća
Sušenje se obavlja u električnim sušarama ili kućnim dehidratorima. Nekoliko sati trešnje se izlažu temperaturi od 60ºC, a zatim se temperatura povećava za dodatnih 20ºC. Najbolje je proces sušenja započeti u jutarnjim satima kako bi sve završili do kraja dana. Čuva se u platnenoj ili papirnatoj kesici, staklenoj posudi.
Može se obaviti i u pećnici na temperaturi od 50ºC uz otvorena vrata i traje nekoliko sati.
Za pripremu ovog umaka potrebno je: 1 kg trešanja, 350 g šećera, 2 g želatina i 12 g limuntusa. Plodovi se operu, uklone se peteljke, ostave da se dobro prosuše, a zatim im se izvade koštice. Tako očišćene se samelju, doda im se limuntus i ostave da odstoje.
Sljedećeg dana se obavi pasiranje, a dobivenom pireu se doda 150 g šećer i 2 g želatina u prahu. Sve se dobro izmiješa i kuha 15 minuta. Vreli sadržaj se sipa u sterilisane tegle, ostavite da se prohladi. Površinu posuti preostalim šećerom i dobro zatvoriti poklopcem.
Biće vam potrebno: 1 kg trešanja, 1 kg šećera, 10 g želatina u prahu, dva limuna, 50 g oljuštenih, sjeckanih badema i pet kašika trešnjevače.
Oprane trešnje ostavite da se ocijede i uklonite im peteljke i koštice. Šećer izmiješajte sa želatinom i limunovim sokom i sve sjedinite s trešnjama. Opteretite tanjirom i ostavite da odstoji preko noći.
Sljedećeg dana na zagrijanu ploču stavite šerpu sa sadržajem kako bi brzo proključao i ostavite da ključa najviše 4 minuta. Dodaje se badem i trešnjevača i sve promiješa. Vreli džem sipamo u tegle i odmah dobro zatvorimo poklopcem.
Pripremite 2 kg očišćenih i otkoštenih trešanja, četiri kašike šećera i vodu. U tegle stavimo trešnje, dodamo šećera po želji i prelijemo vodom. Dobro se zatvori metalnim poklopcem i stavi u hladnu pećnicu koju uključimo na 90ºC s oba grijača i ostavimo 90 minuta.
Poslije toga pećnicu isključimo, a tegle ostavimo da se polagano hlade.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
