Robert Primorac je posadio stotinjak stabala lješnjaka, aroniju, vinovu lozu i masline, raštiku, sije raž i drži pčele te pokušava otkriti što može uspjeti jedno do drugoga.
Idući prema Uzarićima kod Širokog Brijega na sastanak sa dipl. ing. šumarstva Robertom Primorcem, gledajući brda zasađena smiljem povrh mjesta Jare i Biograci i razmišljajući o cijelom tom projektu od kojega su mnogi mali proizvođači odustali, na pamet pada pozitivna priča o spomenutom inžinjeru šumarstva, koji je poljoprivredu shvatio ne samo kao način opstanka već i kao hobi te svojevrsni istraživački projekt. On je, naime, svoje djelovanje i samo bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom, shvatio kao pokušaj dokučivanja na koji način biljke djeluju i koje vrste mogu zajedno rasti.
No, već na samom početku obilaska jugozapadnog dijela Mostarskog blata gdje se ovo mjesto nalazi, nailazimo na napuštene betonske bačve koje tako, stojeći uz put, podsjećaju na vrijeme kada se vinova loza tretirala modrom galicom i sumporom. A ta scena postade svojevrsni okidač sjetnoj priči našeg domaćina o napuštenoj grani ljudske djelatnosti, o poljoprivredi koja je ovdje i u okolnim mjestima mogla uspjeti da je poljem prošao planirani kanal za navodnjavanje, o rijeci Lištici u koju je sprovedena kanalizacija, umjesto u također obećani kanalizacijski sustav. I umjesto pozitivne priče, naš domaćin predloži naslov "čuvaj nas, Gospode, od kuge, gladi i zle godine".
"Kuga je došla u obliku korona virusa, glad se osjeti tamo gdje je poljoprivreda nestala kao napuštena djelatnost jer je netko zaključio da je isplativije uvoziti nego proizvoditi, a zla godina je evo ovo", objašnjava Primorac i dok to govori, dolazimo do njegovih košnica pčela pored kojih gledamo mnoge uginule.
Pored košnica je posijana facelija, medonosna biljka koju će naš sagovornik preorati i na tom mjestu također posaditi lješnjak jer smatra da bi tu mogao uspjeti, obzirom da je facelija i usjev za zelenu gnojidbu pošto razrahljuje tlo i opskrbljuje ga dušikom. A priča o lješnjaku posađenom u Uzarićima je bila prvotni razlog obilaska ovog mjesta i susreta s njim. Prije pet godina je počeo saditi ovu biljku, a sadnice je nabavljao iz susjedne Hrvatske. Prije toga su bageri pripremili zemlju.
Čitao je dosta o lješnjaku i ponukan povoljnim prirodnim uvjetima i blizinom brda i planina, sadio je sjemenske i kalemljene sadnice. U cijeli projekt je krenuo iz više razloga. Iz ljubavi, da ne bude zemlja prazna a lješnjak je stogodišnja biljka. "Da sam mislio zaraditi i to na brz način od poljoprivrede, posadio bih raštiku jer je kilogram postigao dobru cijenu, ali ovako ostavljam nešto iza sebe jer će valjda netko kupiti ovaj lješnjak kada mene ne bude. No, isto tako sam želio isprobati može li uspjeti. Doduše, jedan grm može dati oko 20 kilograma ploda u idealnim uvjetima, kako sam barem pročitao, a nekada će netko to moći ubrati, pokupiti i prodati", ovim riječima opravdava svoj projekt.
Odmah do lješnjaka, nalaze se smilje i aronija, a kamilica je nikla sama. "Primijetio sam da je aronija bolja na lošijoj zemlji koja se duže nije radila, a sa lješnjakom je obrnuto, on bolje uspijeva na unaprijed pripremljenom tlu", objašnjava nam Primorac dio vlastitog opažanja u istraživanju ovih usjeva. Također pokazuje kalemljene lješnjake koji mnogo brže dolaze na rod, za razliku od sjemenskog kojeg treba čekati sedam godina. "Ovaj je star dvije godine i evo, već je došao na rod a ovako mali, dok sjemenski, za razliku od kalemljenog, treba čekati kao i kod svih drugih biljaka", govori naš domaćin.
Pored lješnjaka, na zemljištu koje odavno nije obrađivano, raste aronija i izgleda uistinu dobro da može postići idealnu veličinu koju vidimo na fotografijama koje su kao reklama za ovu biljku. Robert je primjetio da aronija treba nešto više pažnje pa je u više navrata okopavao oko nje, a također je obogaćivao tlo sa pilotinom od bukve i sječkom od bora jer se tako povećava kiselost.
Niti aroniju, ni lješnjak kao ni voćnjak koji nam je pokazao, ne tretira ničim što je zabranjeno, samo kreč se vidi na stablima na kojima nema uroda jer je "godina gladi". I dok se približava kraj obilasku nasada, on nam još jednom spominje da onaj tko misli na poljoprivredi zaraditi, treba saditi raštiku koja, evo, čini dobru kombinaciju sa aronijom i lješnjakom. A on će lješnjak, dogodine, ako se bude živo i zdravo.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
