Otkup srijemoša u punom jeku: Cijena sušenog do 20 KM po kilogramu

S proljećem u šumama Bosne i Hercegovine počinje sezona branja srijemoša, biljke koja je sve traženija kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu. Poznat još i kao medvjeđi luk, divlji luk, šumski luk ili crijemuš (Allium ursinum), pripada porodici lukova i spada u ljekovite samonikle biljke bogate eteričnim uljima, vitaminom C i sumpornim jedinjenjima koja pozitivno utiču na zdravlje čovjeka.

Koristite nožić

Srijemoš prirodno raste u sjenovitim i vlažnim listopadnim šumama, najčešće pod bukvom, grabom i hrastom. Nalazišta su uglavnom u brdsko-planinskim krajevima, na visinama između 300 i 1.200 metara nadmorske visine. U Bosni i Hercegovini ova biljka se masovno bere u planinskim predjelima centralne i istočne Bosne, kao i na obroncima Dinarida.

Berba se obavlja ručno, a preporučuje se koristiti nožić kako bi se očuvala lukovica i spriječilo uništavanje staništa. Bere se samo list, nikako cijela biljka, a najbolji period za berbu je od kraja marta do kraja aprila, kada je list mlad i pun aromatičnih sastojaka.

Branje srijemoša zahtijeva izuzetnu pažnju jer postoji opasnost od zamjene sa sličnim, ali otrovnim vrstama poput mrazovca (Colchicum autumnale) ili đurđevka (Convallaria majalis), koje mogu biti smrtonosne ako se konzumiraju. Ključna razlika je u mirisu, list srijemoša ima jak miris na bijeli luk. Ako list nema miris nakon što se protrlja među prstima – nemojte ga brati!

Takođe, berači bi trebali poštovati ograničenja koja se odnose na zaštitu prirode. U nekim kantonima srijemoš je zaštićena vrsta i branje je dozvoljeno samo u manjim količinama za lične potrebe ili uz prethodno pribavljene dozvole.

Otkup srijemoša u BiH

Otkup srijemoša u Bosni i Hercegovini je uveliko aktivan, a interes za ovu biljku raste iz godine u godinu. Otkupljivači dolaze direktno na teren, sarađuju s lokalnim beračima ili organizuju punktove gdje se srijemoš može predati. Otkupna cijena svježeg lista varira, ali otkupljivači posebno cijene sušeni srijemoš koji dostiže cijenu i do 20 KM po kilogramu.

Najčešće se suši u specijalizovanim sušarama na kontrolisanim temperaturama, čime se zadržavaju njegova aromatična svojstva i produžava vijek trajanja. Sušeni srijemoš se koristi u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji, a zbog visoke koncentracije aktivnih sastojaka postiže znatno veću cijenu u odnosu na svježi.

Zašto srijemuš odmah po branju treba staviti u sirće, ulje ili rakiju?

Za mnoge stanovnike ruralnih krajeva Bosne i Hercegovine, srijemoš predstavlja značajan sezonski prihod. Uzimajući u obzir sve veću potražnju i tržišnu vrijednost, ali i potrebu za očuvanjem prirodnih staništa, budite umjereni i berite odgovorno i u skladu sa zakonskim regulativama.