Zašto srijemuš odmah po branju treba staviti u sirće, ulje ili rakiju?

Nebojša Stamenković, poznatiji kao Neša Travka, jedan od najpoznatijih kuhara u Nišu u susjednoj Srbiji, poručuje svima onima koji ovih dana kreću u berbu srijemuša da obavezno sa sobom ponesu rakiju, sirće ili ulje i da u njih stavljaju ubrane listove, kako bi sačuvali ljekovita svojstva te biljke.

"Srijemuš ili divlji luk veoma brzo, čak mnogo brže nego što to ljudi misle, gubi ljekovita svojstva nakon berbe. Zbog toga kada idem u berbu te biljke sa sobom uvijek nosim flašu od jednog litra u kojoj je 0,7 litara rakije. Ubranu biljku odmah ubacujem u tu bocu i tako čuvam njegov miris i ljekovitost do povratka iz šume", kazao je Stamenković za Agroklub.

Prema njegovim riječima, umjesto rakije u flaši može da se nalazi i ulje i sirće, ali nikako alkoholno.

"Srijemuš najčešće koristim za pravljenje namaza. Ubacim ga u blender, dodam malo soli i ulja. Koristim ga svjež, odmah nakon pripreme, jer je tada i najzdraviji."

Kako se pravi tinktura?

On je podsjetio da ova biljka koja snižava krvni pritisak i holesterol u krvi, čisti krvni sudove od naslaga masti, sprječava arterosklerozu, a odlična je i za jačanje imuniteta jer u sebi ima puno vitamina C.

"Možemo da ga koristimo na najrazličitije načine. Možemo da ga mariniramo i jedemo kao salatu, a ja ga koristim i za pripremu čorbi, kačamaka, proje i pite", kazao je Neša Travka.

Tinktura od divljeg luka, istakao je Travka, vrlo je djelotvorna za čišćenje krvnih sudova, a pri tom kada se napravi u proljeće, može da se koristi tokom čitave godine.

"Listovi srijemuša, njih dvadesetak, trideset se sitno isjeckaju, doda im se jedan litar rakije i flaša se ostavi da odstoji u mračnoj prostoriji dve sedmice, uz povremeno mućkanje. Tinktura se pije dva do tri puta dnevno po 20 ili 30 kapi, odnosno pola čašice za rakiju", objasnio je naš sagovornik.

Dobri i cvjetovi?

Opšteprihvaćeno je mišljenje, dodao je on, da srijemuš ne treba brati nakon što počne da cvjeta, ali ga on koristi i tada i ne samo listove, već i cvjetove i same drške od cvjetova. Poput lišća, i cvjetove koristi za pripremu salata, proja, pita, kuhanih jela.

Stamenković je u poznat po pripremi kulinarskih specijaliteta od povrća, voća, gljiva, šumskih plodova i ljekovitih trava. Njegov savjet svima je: "Manite se mesa, ukoliko hoćete da budete zdravi". Objašnjava da se meso nekada jelo samo na slavama, odnosno tri do četiri puta godišnje i ljudi bi toliko često i sada trebalo da ga jedu. On jede isključivo jagnjetinu i to samo par puta godišnje.

"Mi nismo predodređeni da jedemo meso svakodnevno. U našem organizmu ta hrana se zadržava tri do četiri dana, ona zapravo truli u našim crijevima, što uzrokuje stvaranje parazita. Iz 100 grama mesa se apsorbuje samo pet posto proteina, a iz 100 grama kuhane riže i sočiva apsorbuje se 28 proteina", objašnjava Stamenović.

Njegov osnovni savjet ljudima je da pripremaju onu hranu koju su spremale njihove bake i da za ishranu koriste namirnice koje mogu da nabave u svom okruženju, a ne namirnice koje potiču sa drugih kontinenata.