Korparstvom se u kućnoj radinosti bavi još sasvim mali broj porodica. A jedna od njih je vrijedna i mlada Mara Pupčević iz Tursinovaca kod Šamca.
Pletene sepete, korpe i druge predmete od vrbinog pruća ili kore drveta u seoskim domaćinstvima odavno je zamijenila plastika i drugi materijali. Posavina kao plodno područje, od davnina je poznato po proizvodnji korparske vrbe ili šibe, kako je u ovom kraju nazivaju. Podrazumijeva se, bilo je zastupljeno i korparstvo, zanat od kojeg se nekad moglo dobro živjeti.
Korparska (košaračka) vrba nosi latinski naziv Salix viminalis. Rod Salix je kod Rimljana bio naziv za vrbu, a ime vrste viminalis označava da je upotrebljiv za pletenje i vezenje.
Bilo je pokušaja da se ovaj stari zanat vrati u život. Opština Šamac je 2017. godine kroz podršku za podizanje zasada industrijske vrbe i edukaciju korpara pokušala oživjeti korparstvo, kako zbog očuvanja tradicije, tako i kao mogući izvor zarade i razvoja lokalne zajednice. Tada je realizovan i projekat brendiranja korparskih proizvoda. Korpari su se priključili Udruženju poljoprivrednih proizvođača "Posavina" iz Obudovca kako bi obezbijedili sredstva za obnovu zastarjelih mašina i alata. Ipak, ni ovi napori nisu bili dovoljni da korparstvo ponovo zaživi u onom obimu u kojem je nekad bilo.
Danas se na području ovih opština korparstvom u kućnoj radinosti bavi još sasvim mali broj porodica. A jedna od njih je vrijedna i mlada Mara Pupčević iz Tursinovaca kod Šamca.
"Korparstvom su se bavili moji baba i djed, zatim i roditelji, a imala sam želju da i ja to nastavim. Kao mala sam gledala kako oni to rade i već sa 7 godina sam samostalno napravila prvu korpu. Nisam htjela prekinuti tradiciju staru skoro 60 godina", priča nam nam ova talentovana Šamčanka, dodavši da teško dolazi do sirovine koju za sada nabavlja sa još postojećih plantaža korparske vrbe, koje se postepeno "gase" na području Orašja.
Kako ne bi u potpunosti ostala bez sirovine, planira u dogledno vrijeme kupiti parcelu gdje bi i samostalno uzgajala vrbu. Korparska vrba se poslije sađenja brzo prima i brzo raste. Mladu vrbu ubranu u proljeće lakše je pripremati i s njom manipulisati, kad se ubere skida joj se kora i ostavi u snopovima da se suši. Nakon toga spremna je za pletenje.
Priprema starije vrbe ili šibe, koja se bere u jesen, podrazumijeva klasiranje po veličinama, zatim se kuha da omekša, pa tek onda guli, nakon toga material je spreman za pletenje korpi i drugih ukrasnih i funkcionalnih predmeta.
Ranije su se više pravile korpe za pijacu, korpe za drva i kukuruz, od pruća su se plele i zaštite za rakijske pletare, te i košnice čuvene trnke ili vrškare gdje su pčele bile zdravije, a med kvalitetniji. Ali danas su se navike promijenile i kupci su uglavnom majke koje kupuju igračke od pruća i najčešće korpe za dječije igračke u obliku jabuke, žira, kruške, te razne druge dekorativne predmete.
Mara je medicinska sestra po struci, ali posla nije bilo i ona je nastavila da radi ono što su njene vrijedne ruke od malena naučile pretvorivši svoj nekadašnji hobi u primarni posao. Danas isključivo radi po narudžbi, bude i neobičnih zahtjeva kupaca koje umije vješto da isplete pretvarajući predmete u umjetnine.
"Ovo je težak posao i zahtjeva sate i sate provedene u jednom položaju, ali sve loše strane ovog rada zanemaruje radost djece čije će sobe krasiti pleteni predmeti i igračke. Ranije sam posjećivala sajmove, kako je posla sve više, ne stižem, ali često nemam ni lagerovanu robu koju bih mogla izložiti jer isključivo se radi po narudžbi i sve se proda sa kućnog praga", iskrena je Mara.
Za pojedine lakše i manje kutije potrebno je jedan sat, dok je za komplikovanije i veće proizvode potrebno od 6 do 8 sati rada što sve zavisi od kompleksnosti i veličine samog predmeta, te spretnosti majstora korpara, zato ne treba ni pokušavati cijenu ovih proizvoda umanjiti.
Ako bude zainteresovanih Mara je spremna da svoje znanje i iskustvo prenese na druge. Njeni proizvodi su našli svoje mjesto širom svijeta, pa čak i u Kini. U ponudi su razni pleteni predmeti od kofera, ženskih torbi, igračaka, korpi za veš, voće, kolica za lutke, police, komode do raznih drugih predmeta po želji kupca.
Neke od proizvoda, a svaki je poseban, možete pogledati u galeriji, ako vam za oko šta zapadne pozovite našu vještu sagovornicu na broj +387 65 098 086.
Nekad smo ove korpe koristili svakodnevno u nabavci, a taj trend se intenzivnije vraća u Evropu gdje je razvijenija ekološka svijest. Koriste ih i na biciklima, a česta je i potražnja korpi za kućne ljubimce.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica