Bosanske korpe pokorile Evropu - treba nam još majstora

Skoro da nema domaćinstva na balkanskom podneblju koje negdje, barem u ostavi ili podrumu, ne čuva staru pletenu korpu. Mnogi pamte kako su naše majke, nane ili bake, u njima s tržnice donosile voće, povrće, kajmak, ali i svjež hljeb iz pekare. 

Kod nas su rijetki oni koji ih još uvijek svakodnevno koriste prilikom uobičajene nabavke, ali je u Evropi slika mnogo drugačija. I ne, ne prodaju ih korpari na biciklima, kako se to nekada moglo vidjeti u ovdašnjim selima, ali jeste riječ o našim – bosanskim korpama. 

Korpe se vraćaju u modu

Korparstvo, od kojeg se nekada dobro živjelo, danas spada u zaboravljene zanate i ovaj nekadašnji biznis sveden je na nivo hobija. Aktivno se njime bavi nekoliko starijih "majstora", većinom u Posavini, odakle je ova tradicija prenesena i u druge krajeve regiona.

Za izradu je potrebna šiba i spretan majstor. Šiba je ustvari jedna vrsta brzorastuće vrbe. Stari znalci kažu da se poslije sađenja vrlo brzo primi i brzo raste. Uzgajanje i prerada za pletarsku proizvodnju tradicionalni su poslovi u Posavini, ali je nažalost sve manje onih koji se time bave. 

"Šiba se standardno održava, kao i voćnjak. Kada se pokosi, krupni komadi se isijeku na dijelove od 15-20 centimetara, pobodu u zemlju i nikne nova šiba, vrlo je jednostavna", pojašnjava za Agroklub Benjamin Mešanović, vlasnik kompanije Royal korbwaren, koja inače izvozi bosanske korpe širom Evrope, najviše u Njemačku i Austriju. 

Pletare - stare košnice u kojima su pčele zdravije i daju kvalitetniji med

Priprema šibe za korparstvo podrazumijeva klasiranje po veličinama, potom se kuha da omekša i guli, te se dobija materijal za pletenje korpi. Nakon što budu gotove, korpe se lakiraju lakom na bazi vode. Od uzgajivača u Posavnini, Mešanović otkupi na tone šibe, koju potom dostavlja onima koji znaju plesti, a nemaju svoj materijal, i tako ih sve uvezuje u jedan sistem. A gotovi proizvodi potom se u cijelosti plasiraju van granica BiH.

"Veliki je interes u Evropskoj uniji, kod nas je to nekada bio trend. Zapad se fokusirao na bio proizvode i njima je jako bitno da je to prirodni materijal. PVC se izbacuje iz upotrebe. Kupac iz Njemačke nam je nedavno rekao da se korpe vraćaju u modu", dodaje naš sagovornik.   

Stari majstori, novi trendovi

Pojašnjava nam kako proizvođači rade po zahtjevu kupaca, a od šibe sve mogu da ispletu. Dovoljno je da im se dostavi model, odnosno ideja. Osim standardnih korpi za proizvode, često traže i one za kućne ljubimce. 

"Kupci prate trendove u svojim zemljama i takve zahtjeve nam dostavljaju. Na primjer, izrađujemo i kućice za mace ili korpe za mačke koje se stavljaju na bicikla, zaista su razni zahtjevi", kaže Mešanović.

Brzina izrade jedne korpe ovisi od modela, ali i spretnosti majstora, pa tako jedni ispletu i po 10 dnevno, a drugi tri. Uglavnom je riječ o starijim ljudima. "To bi mogao biti veliki problem za ovaj posao. Pravimo radionice da obučavamo mlađe generacije kako bismo ovo održali", dodaje. 

S tim u vezi radi se i na pokretanju biznis projekta kojim bi bile obuhvaćene socijalno ugrožene kategorije stanovništva u cijeloj BiH, a plan je da se obuče za ovaj zanat. Od države će tražiti podršku u vidu poticaja za proizvodnju repromaterijala, odnosno uzgoj šibe, kao i poticaje pletačima.