Koji materijal za malč izabrati u vrtu - sijeno, slamu ili pokošenu travu?

Malčiranje je jednostavna, ali izuzetno korisna vrtna tehnika kojom prekrivamo tlo oko biljaka slojem organskog ili anorganskog materijala. Osnovni cilj malča je zaštititi tlo - od isušivanja, erozije, naglih temperaturnih promjena, rasta korova, pa i prodora nekih štetočina.

Osim što pomaže u očuvanju vlage i smanjuje potrebu za čestim zalijevanjem, s vremenom poboljšava plodnost i strukturu tla, naročito ako se koristi organski materijal poput slame, sijena, lišća ili pokošene trave. Pravilno odabrani i primijenjeni malč ne samo da štiti biljke, već i hrani tlo, potiče razvoj mikroorganizama i čuva biološku raznolikost.

Stavlja se na netom obrađene gredice i presađeno povrće, prije nego se zemlja počne sušiti uslijed visokih temperatura. Treba ga dodavati povremeno jer će on vremenom "nestajati". Također, ne treba stavljati predebeo sloj jer zna privući puževe i voluharice.

Pitanje je, šta je najbolje izabrati?

Sijeno (sušena trava) ima brojne prednosti, od čega je značajna ona da daje tlu više dušika kad se razgrađuje. Osim toga, dobro zadržava vlagu i lako je dostupno. Sijeno se ne tretira pesticidima pa je prihvatljivija opcija u vašem organskom vrtu.

Malčiranje slamom ima i nedostataka - na šta paziti?

Njegov nedostatak je što može sadržavati sjeme korova pa vam može stvoriti više posla. No, kada se stavi deblji sloj, sve sporije raste pa se i mogući korov može lako počupati ako gdje izađe. Također, sijeno se brže raspada pa se može razviti plijesan ako je prevlažno.

Ukoliko stavljate ili planirate staviti slamu (ostatke žitarica - pšenice, ječma...), valja znati da je ona čistija odnosno rijetko ima sjeme korova no može sadržavati sjemenke žitarice pa se i one mogu proširiti po vrtu. Slama se sporije razgrađuje i dobro štiti tlo od isušivanja i pregrijavanja. No, kad se malčira slamom, može doći do osiromašenja azota u tlu.

Nedostatak je i što nema puno hranjivih tvari, a također se može stvoriti neželjena plijesan koja može zaraziti i vaše biljke. Također, ona uglavnom dolazi iz konvencionalnog uzgoja gdje se prskalo pesticidima, pa se ostaci nalaze i u slami.

Pokošena trava, drvna sječka ili karton?

Prednost malčiranja pokošenom travom je da ona sadrži puno azota, pa obogaćuje tlo. Drugo, besplatna je i lako dostupna, pogotovo ako imate vlastiti travnjak. Ona ubrzava aktivnost mikroorganizama pa je dobra podloga za stvaranje plodnog humusa.

Treba biti oprezan i ne stavljati je u predebelom sloju jer svježa pokošena trava stvara gust, zbijeni sloj koji može trunuti, smrditi i spriječiti pristup zraka korijenju. U tom slučaju može doći do truljenja ili čak razvoja plijesni. Zbog visokog udjela dušika brzo se razgrađuje, pa sloj treba češće obnavljati. Nikako nemojte koristi travu koja je tretirana pesticidima ili herbicidima i pazite da ne sadrži sjeme korova.

Ostavite je da se prosuši dan-dva nakon košnje (da uvene), pa tek onda stavi oko biljaka. Stavljajte tanji sloj - otprilike 2–5 cm, ne više. Redovno provjeravajte vlagu i miris - ako smrdi po amonijaku, znači da trune.

Kombinirajte je s nečim suhim poput slame ili lišća - tako dobivate savršen balans između azota i ugljika, i sprječavate neugodne nuspojave.

Za dugotrajniji učinak koristi se drvena sječka ili kora drveta. Ovi materijali ne razgrađuju se brzo, pa su idealni za staze ili ukrasne gredice. Osim toga, daju vrtu uredan i estetski privlačan izgled. Kompost je još jedan vrijedan malč koji osim zaštite tla ujedno i hrani biljke. Ipak, zbog svoje teksture, manje je učinkovit u sprječavanju rasta korova pa ga je ponekad dobro kombinirati s drugim materijalima.

Zanimljivo je da se i svakodnevni kućanski otpad poput papira ili kartona može koristiti za malčiranje. Neobojeni, obični karton bez plastike može se položiti direktno na tlo kako bi se ugušili korovi, a preko njega se može staviti sloj organskog malča poput slame ili lišća.