Evo 7 recepata za prirodne biostimulatore - pomozite biljkama da prežive toplotni val

Ne nazire se kraj toplotnom valu koji nas je zadesio. Ekstremno visoke temperaturne vrijednosti koje jedva da se spuštaju noću, u nekim dijelovima zemlje već bilježmo sušu. Sve ovo vrlo negativno utječe na biljke kojima osim redovnim zalijevanjem, malčiranjem i zasjenjivanjem možemo pomoći biostimulatorima. 

Stimuliraju prirodne procese

Riječ je o prirodnim ili sintetskim tvarima koje mogu poboljšati rast i razvoj biljaka, ali i njihovu otpornost na stresne uvjete. Djeluju tako da stimuliraju prirodne procese u biljkama, kao što su rast korijena, apsorpcija hranjivih tvari i otpornost na bolesti i štetočine - što je najvažnije u ovo doba godine i pri ovakvim vremenskim uvjetima. 

Mogu uključivati aminokiseline, huminske kiseline, alge, ekstrakte biljaka, mikroorganizme i druge spojeve. 

Na tržištu postoje mnogobrojni biostimulatori koje koriste veći proizvođači žitarica, povrća, voća. No, ova sredstva možete napraviti i sami, od sastojaka koje najčešće svi imamo u svojim domaćinstvima. 

Oni biljkama mogu pomoći da bolje zadrže vlagu, pogoljšaju otpornost na stres i prežive ekstremne uvjete. Treba ih koristiti redovno tokom perioda visokih temperatura i suše, svakih deset dana do dvije sedmice. Budući da je riječ o prirodnim sredstvima, ne morate razmišljati o karenci. 

Evo 7 domaćih biostimulatora 

Donosimo vam sedam recepata za izradu biostimulatora u kućnoj radinosti. 

1. Aloe vera

Gel u listu aloe vere sadrži mnoge hranjive tvari koje mogu pomoći biljkama da se oporave od stresa izazvanog toplinom i sušom. Također pomaže u zadržavanju vlage u tlu. Za izradu biostimulatora koristite listove biljke stare barem godinu dana. 

Izvadite gel iz 2-3 lista aloe vere. Pomiješajte ga s 1 litrom vode i dobro promiješajte. Ostavite smjesu da odstoji nekoliko sati. Procijedite tekućinu i koristite je kao folijarno gnojivo ili za zalijevanje biljaka. 

Kako iskoristiti aloe veru u vrtu? Evo 8 prijedloga

Koristite uvijek svježe pripremljeno sredstvo, a ostatke od cijeđenja možete koristiti kod opeklina ili uboda insekata. 

2. Kvasac 

Kvasac može pomoći biljkama da ojačaju korijenski sistem, omogućujući da dođu do vlage iz dubljih slojeva te tako poboljšaju otpornost na stres. 

Njegova je izrada vrlo jednostavna. Otopite 10 grama svježeg kvasca i 1 kašiku šećera u malo tople vode. Dobro promiješajte te smjesu dodajte u 10 litara vode. Ostavite da odstoji nekoliko sati. 

Đubrivo od kvasca za papriku i paradajz - kako pripremiti i primijeniti?

Važno je naglasiti da se ovo sredstvo za zalijevanje koristi razrijeđeno, u omjeru 1:10. Nemojte ga koristiti prečesto jer može negativno djelovati na plodove. 

3. Kompostni čaj 

Kompostni čaj pomaže poboljšati strukturu tla i kapacitet zadržavanja vode, što je ključno tokom suše. U platnenu vrećicu ili staru jastušnicu stavite 2 šoljice komposta, zavežite i potopite u 10 litara vode. Dodajte 2 kašike šećera ili melase. Ostavite smjesu da se namače 24 do 48 sati, povremeno miješajući. Ovo možete raditi i u kući jer ne ispušta neugodne mirise poput gnojiva od koprive, na primjer. 

Kada je gotovo, procijedite i tekućinu koristite kao folijarno gnojivo ili za zalijevanje biljaka.

4. Ljuske od jaja 

Kalij i kalcij iz ljuski jajeta mogu pomoći biljkama da se bolje nose s visokim temperaturama i sušom, što je posebno važno kod plodovitog povrća poput paradajza i paprike koji su skloni vršnoj truleži. 

Evo 8 razloga zašto dolazi do pojave vršne truleži

Za 1 litar vode potrebne su vam ljuske 5 do 10 jaja. Osušite ih i sameljite u prah, najbolje u mlinu za kavu. Prah pomiješajte s litrom vode i ostavite da odstoji 24 sata. Procijedite tekućinu te koristite za zalijevanje. 

5. Kopriva  

Gnojivo od koprive najčešće pravimo na početku vegetacije jer potiče rast i razvoj biljaka. No, ono će pomoći biljkama da se bolje nose s uvjetima i stresom kojeg uzrokuju visoke temperature. Ipak, ne pretjerujte s njim jer sada nam nije cilj poticati biljku da što više raste, da troši energiju na bujnost lišća nego da se oporavi od vremenskih neprilika.  

Stavite 1 kg svježih ili 200 g suhih kopriva u veliku kantu ili bačvu. Prelijte ih 10 litara vode i pokrijte. Ostavite da fermentira što inače traje 1 do 2 sedmice, no u ovim uvjetima to se može odviti i u 3 do 5 dana. Držite posudu što dalje od kuće te povremeno miješajte. Prije upotrebe tekućinu procijedite i razrijedite s vodom u omjeru 1:10 za zalijevanje, a u slučajnu folijarne upotrebe, 1:50. 

6. Kora od banane

Kora od banane sadrži visok udio kalija, fosfora, kalcija, magnezija i drugih mikroelemenata koji su korisni za rast i zdravlje biljaka. Kalij im posebno pomaže u razvoju snažnog korijena te cvjetanja, fosfor također poboljšava korijenski sistem i otpornost na bolesti. 

Treba vam 4-5 kora i litra vode. Narežite ih na manje komade, stavite u posudu, prelijte vodom i ostavite da odstoji dva, tri dana. Tekućinu procijedite i koristite za zalijevanje cvjetnica i povrća. 

7. Alge

Istina da alge nisu baš tako često na našem jelovniku, no mogu se kupiti u većim trgovačkim centrima i trgovinama zdravom hranom. One su bogate hranjivim tvarima, uključujući makro i mikroelemente, aminokiseline, vitamine i prirodne hormone rasta (auksine, citokinine i gibereline). Biostimulator kojega ćete izraditi od njih pomoći će biljkama da povećaju otpornost na stres, poboljšaju fotosintezu i potaknu rast korijena.

Namočite 100 grama sušenih algi u litri vode te ostavite da stoje 24 sata. Nakon namakanja, alge dobro promiješajte i procijedite tekućinu. Prije upotrebe razrijedite s vodom u omjeru 1:10 te njome zalijevajte ili koristite kao folijarno sredstvo. 

Ako imate pristup svježim morskim algama, možete ih koristiti na sličan način. Samo ih dobro isperite kako biste uklonili sol prije nego ih namočite.

Kada i kako koristiti biostimulatore? 

Važno je napomenuti da u slučaju zalijevanja, biljke prvo dobro zalijte vodom, a tek onda biostimulatorima jer će ih tako bolje apsorbirati. 

Kada je najbolje zalijevati biljke po vrućem vremenu?

Ako ćete ih koristiti kao folijarno sredstvo, biljke prskajte ujutro, nakon što se digne rosa, ali prije nego što sunce postane prejako ili predvečer, prije nego padne rosa. Nemojte prskati ako je vjetrovito.