• Plantaža lješnika
  • 14.11.2020. 09:30
  • Srednjobosanski kanton, Federacija Bosne i Hercegovine, Gornji Vakuf, Vrse

Zulum: Najveća mana uzgoja lješnika je nesiguran otkup

Nakon loše cijene maline, Blažen Milić ih je zaorao i proširio lješnik na još četiri dunuma zemljišta. Zbog posla je sa porodicom odselio u inostranstvo, a brigu o plantaži ostavio prijatelju Mirsadu Zulumu i svom ocu Dragutinu.

Foto: Naila Čaušević
  • 697
  • 230
  • 1

U gornjevakufskom naselju Vrse nalazi se jedna od najvećih plantaža lješnika na području ove općine. Blažen Milić je prije osam godina zasadio prvi nasad te voćne vrste na površini od četiri dunuma, te maline na površini od još četiri na istoj parceli. S obzirom da joj je cijena bila loša, on je u potrazi za poslom, zajedno  sa suprugom otišao u inostranstvo, a imanje je ostavio na brigu prijatelju Zulum Mirsadu. Prije nego što je otišao, zaorao je maline, te na njihovo mjesto zasadio lješnik.

"Kada sam ja počeo raditi na ovoj parceli, lješnicima je bila tek druga godina. Pomagao sam mu i sa malinama i radovima oko lješnika, s obzirom da je on još kao dijete ostao bez ruke. Dok je cijena maline bila dobra, bilo je i nama dobro. Imao je računa i mene plaćati. Nakon što je cijena oslabila i otkup bio upitan, odlučili smo da ih zaoremo i proširimo lješnik", kaže Mirsad.

U nasadu samo certificirane sadnice

Podizanje plantaže lješnika iziskuje velika novčana sredstva, s obzirom da se moraju kupiti certificirane sadnice, te uspostaviti sistem za navodnjavanje do svake sadnice. Najveću podršku Blaženu pružio je njegov otac Dragutin, koji se iz Austrije vratio u svoj rodni kraj, da tu provede penzionerske dane.

Veće prinose spriječila plamenjača ?!

"Ovdje sam se vratio jer sam htio biti na čistom zraku, a ovaj nasad mi pomaže i da se zabavim. Imamo i borovnice iznad sela pa idem i gore. I dani prolaze, a meni ne bude dosadno. Voće još uvijek ne daje svoj puni rod, ali zadovoljni smo“, navodi Dragutin.

U voćnjaku Milića lješnici rađaju tek treću godinu. Prve je bilo uroda oko 100 kilograma, druge oko 200, a ove sezone oko 450 kg. Očekivali su veće prinose, ali je plamenjača učinila svoje te je dosta roda propalo.

Najveću štetu napravi plamenjača

"Ima dosta posla. Oko svake sadnice moraju se iskopati rupe u kojima se sakuplja voda. Redovno treba podrezivati mlade izdanke oko njih, da se ne bi stvorio žbun oko sadnice. Također, neophodno je redovno prskanje protiv plamenjače jer je ona najveća opasnost za lješnik. Ono što je značajna mana ovog uzgoja je nesiguran otkup. I ove godine smo imali problem sa tim jer nakon što ih oberemo, ne znamo kuda bi sa njima. Sreća, Dragutinov drugi sin živi u Mostaru pa on to odnese dolje i prodaje", objašnjava Mirsad.

Primjenite ove prirodne preparate u borbi protiv lisnih vaši

Isti slučaj je i sa borovnicom, koju su Milići zasadili na dva dunuma na obroncima planine Vranice. U potpunosti organski uzgojena, ali kada dođe berba, imaju problema sa plasmanom. Kažu da je cijena na početku ljeta bila 8KM, da bi se u toku berbe dvostruko smanjila i spala na 4KM.


Fotoprilog


Tagovi

Plantaža lješnika Dragutin Milić Mirsad Zulum Blažen Milić Nasad borovnica Plamenjača Certificirane sadnice Organski uzgoj Otkupna cijena Berba Plasman


Autorica

Naila Causevic

Više [+]

Majka dvoje djece. Po struci PR menadžer, po zanimanju poljoprivrednica.