Znate li šta podrazumijeva koncept voćnjaka "nadohvat ruke"?

Intenzivna voćarska proizvodnja zasniva se na konceptu zasada "nadohvat ruke", napominje savjetodavaca za voćarstvo i vinogradarstvo, Radmila Koprivica. Ovaj princip, pojašnjava, osim što ima ekonomsko opravdanje sa stanovišta radnih operacija koje su znatno olakšane, ima snažno uporište u biologiji rasta i plodonošenja voćaka.

Prvi rezultati koji su poslužili kao osnova za razmišljanje i konačno definisanje koncepta "nadohvat ruke" realizovani su kod kruške, zahvaljujući dunji kao podlozi koja je omogućila dobijanje prvih slabobujnih kombinacija sorta/podloga.

"Takođe, slabobujne podloge za jabuku uvedene su u proizvodnju relativno davno (podloga M9 u proizvodnju je uvedena 1917. godine)", ističe stručnjakinja iz PSSS Mladenovac.

Kod koštičavih voćnih vrsta nisu mogli da se primjene isti principi modifikacije rasta nadzemnog dijela stabla putem slabobujne podloge, kao kod jabuke i kruške. Razlog je u biologiji formiranja rodnog potencijala i strukturi vegetativnih pupoljaka, kao osnove za pomotehničku kontrolu rasta i rodnosti.

"Tu se intenzivira razvoj uzgojne forme prema genotipskim specifičnostima svake pojedinačne kombinacije sorta/podloga."

Šta predstavlja ovakav koncept?

Koprivica ističe da važan momenat u definisanju koncepta voćnjak "nadohvat ruke" predstavlja činjenica da se ovim sistemom skraćuje period ulaska u puno plodonošenje.

Kako izbor podloge utiče na rodnost voćaka?

"Tako kod jabuke i kruške plodonošenje počinje u prvoj godini poslije jesenje sadnje (pod uslovom da su korištene sadnice A++). Kod šljive i breskve u drugoj godini poslije sadnje, a kod trešnje zavisno od uzgojne forme i podloge u drugoj ili trećoj godini poslije sadnje", napominje ona.

Prve tri godine su ključne

Voćke koje ulaze u plodonošenje u drugoj ili trećoj godini do pune rodnosti dolaze za tri do pet godina, zavisno od podloge i primijenjene agro i pomotehnike u prve tri godine. Prve tri godine su ključne za formiranje zasada i njegovo puno plodonošenje.

"Svi savremeni sistemi gajenja voćaka zasnivaju se na istom konceptu koji je definisan sljedećim principima: niski zasadi, visina habitusa zadržava se do visine na kojoj se svi zahvati na stablu mogu izvesti stojeći na zemlji. Zasadi podignuti i uvedeni u proizvodnju po ovom principu predstavljaju standrad u razvijenim zemljama", zaključuje ovaj savjetodavac.