Zavirili smo u proizvodne pogone Dojčinovića: Ovako nastaje čisti prirodni sok

​Supružnici Gordana i Mihajlo Dojčinović već godinama nemaju radno vrijeme. Njihove obaveze počinju rano ujutro, a završavaju u večernjim satima. Ali, ne žale se. Tako živi većina uspješnih poljoprivrednika. Bave se proizvodnjom voća, a od prije četiri godine i zdravih sokova.

Ovi uzorni voćari svakoj agrotehničkoj mjeri pristupaju ozbiljno. Iako proizvode prvu klasu voća, cijena adekvatna kvalitetu često je izostajala, zbog čega su se odlučili započeti s njegovom preradom.

Proces proizvodnje

Neprestana borba na tržištu i niska otkupna cijena navele su ih da slasne plodove pretoče u zdrave kapi pod imenom Fruit Organica. Prije četiri godine su izašli na tržište s namjerom da njihovi sokovi budu dostupni svima.

Njihova poslovna jedinica kao dio firme Agro Nektar iz Banja Luke, nastala je u srcu podkozarskog voćnog kraja. Zasnovana je na gotovo 50-godišnjem iskustvu osnivača, s vlastitih plantaža, koje se prostiru na oko 20 hektara. Proizvode prirodne, matične sokove sa sačuvanom aromom svježih plodova.

Ističu da njihovi ne sadrže vodu, šećer, aditive ni konzervanse. Dobijeni su isključivo hladnim presanjem voća i povrća, tretirani pasterizacijom čuvajući tako vitamine, minerale i vlakna koja su neophodna za pravilno funkcionisanje organizma.

“Poslije berbe plodova voće ide u prerađivački pogon gdje se pere, nakon toga se melje u mlinovima za voće, zatim ide u koš za presanje odakle ocijeđen sok direktno odlazi u pasterizator, nakon toga slijedi punjenje u boce te hlađenje i skladištenje", pojasnila je Gordana proces proizvodnje.

U ponudi za sad imaju više od 20 vrsta sokova i oko deset namaza, pekmeza, kompota i džemova, a asortiman šire po želji kupaca. Godišnje prerade oko 100 t voća pri čemu dobiju oko 60.000 litara soka.

U posljednje vrijeme akcenat stavljaju na onaj od crne zove. U toku je priprema dokumentacije kako bi on mogao biti stavljen u promet. 

Cjenovna konkurencija

Mišljenja su da domaći proizvodi nisu dovoljno cijenjeni, srazmjerno trudu i ulaganju proizvođača. Potrebno je još dugo raditi na svijesti građana kako bi shvatili koja je prednost domaćeg proizvoda od uvoznog.

“Tržište nije lako osvojiti, u početku smo se direktno promovisali na raznim sajmovima i manifestacijama. Sokovi u prodaji često ne sadrže voće i zbog toga su znatno jeftiniji od matičnog koji mi proizvodimo iako je razlika u kvalitetu ogromna. Teško je nositi se s takvom cjenovnom konkurencijom”, ističe Gordana.

Ipak, Dojčinovići neće odustati od dosadašnjeg načina rada kako bi održali kvalitet.

“Proizvodnju konstantno proširujemo i usavršavamo i nabavljamo novu opremu za preradu sirovina zbog bržeg i Iakšeg obavljanja proizvodnje”, kaže Gordana.

Sve analize o kvalitetu proizvoda vrše se u akreditovanim ustanovama u Banjoj Luci.