Zašto uraditi ljetnju rezidbu iako je slab rod voća?

Odavno teža godina nije zadesila voćare u cijeloj Bosni i Hercegovini. Među njima su i voćari u opštini Kotor Varoš, koji uglavnom gaje šljivu. Iako je rod izostao, voćari su se itekako interesovali o značaju ljetnje rezidbe koju je potrebno uraditi i kada nema prinosa na stablima.

Predavanje su održali savjetodavci iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, s kojim Udruženje voćara Kotor Varoš godinama ostvaruje dobru saradnju.

Ljetnja rezidba mora biti glavna

Prema riječima Aleksandra Misite iz Resora za pružanje stručnih usluga zelena rezidba mora da predstavlja redovnu mjeru u voćnjacima. U evropskim zemljama, kako je naveo, zimska rezidba spada u korektivnu, dok je ova ljetnja glavna.

"Ona je naročito važna kada nema roda na stablima, a kao što je slučaj u ovoj godini. Voćka koja je nahranjena, naročito mineralnim đubrivima, na primjer, s KAN-om, snagu će da troši na rast novih mladara, a ne na formiranje rodnog pupoljka za narednu godinu. Upravo se ljetnjom rezidbom skida višak grana, posebno vertikalnih koje idu u unutrašnjost krošnje, i koje je zagušuju, sprečavajući da se formira više pupoljaka", kaže Misita, dodajući kako samo s osvjetljenom krošnjom može da se smanji napad bolesti i štetočina i osigura bolji rod za iduću sezonu.

Ovdje se najviše gaji šljiva, a kako kaže predsjednica udruženja Silvana Stojanović, kada je rodna godina, rod se najviše troši na pravljenje rakije na koju su ljudi u ovom kraju navikli.

"Jabuka i kruška se manje gaje, a udruženje svake godine, uspijeva da za više od trideset voćara obezbjedi zaštitna sredstva i sadnice", ističe Stojanović.

Problemi s korovima

Praktični dio rezidbe pokazan je u zasadu Dušana Dule Mutića koji je zasadio šljivu, ali kao i kod ostalih voćara u opštini, ove godine na stablima nema skoro ni jedan plod, dok je ljetnja rezidba u zasadu jabuka, urađena kod Mirze Alagića.

"Imam 500 stabala jabuka. Proljetos sam zasadio i stotinjak šljiva. Ne pršćem mnogo, pojavi mi se čađava krastavost jabuka, a od roda pravim sokove i rakiju", priča Mirza, koji kao i većina voćara ove godine ima problema i s korovima jer je kišna godina idealna za pojačan rast trava i korova.

Na predavanju je bilo i šale pa se vidjelo da za košenje trave i korova ne trebaju uvijek da se koriste mašine. Među korovima kod Mirze je i kopriva, a da se ona može ručno čupati, bez rukavica, svojim kolegama pokazao je Jovo Vasiljević koji je navikao od malih nogu da bere koprivu u šta su se prisutni mogli i uvjeriti.