Kruške se u Bosni i Hercegovini, najčešće gaje na podlozi divlje kruške.
Iako se dunja, kao podloga, u svijetu koristi više od 50 godina, u našim područjima, rasadničari uglavnom nude sadnice s divljom kruškom, kao podlogom, koja je bujna i iz koje rastu izdanci. Ipak i oni malobrojni koji imaju dunju kao podlogu, trebalo bi da obrate pažnju na izdanke i da ih redovno sijeku.
Izdanci se obično pojavlju nakon pete godine od sadnje krušaka koje su kalemljene na dunji.
Ima nekoliko vegetativnih podloga dunja, koje su slabo bujne, do srednje bujne podloge za krušku. Riječ je o podlogama dunja MA, MC, Adams, Sydo, BA 29, Pyrodwarf. Iz ove posljednje ne rastu izdanci.
Zajedničko im je da su osjetljive na povećan sadržaj kreča u zemljištu, uglavnom su tolerantne na Erwiniu amylovoru, odnosno, bakterijsku palež voća, ali nisu tolerantne na mrazeve. Kruška na sijancu otpornija je na rane proljećne mrazeve.
Kruška na dunji ranije stupa u rod, plodovi su krupniji ali nisu podudarne s nekim sortama krušaka, pa je potrebna međupodloga, na koju se cijepi željena sorta. Razmak sadnje, u redu, može da bude pola metra pa se po hektaru može posaditi i više od 5.000 stabala.
Ispod kalema, iz spavajućih pupoljaka, tokom vegetacije i nakon berbe, dolazi do rasta izdanaka koji mogu da dostignu i visinu od metar i po. Ovo se dešava kada se, u više navrata tokom vegetacije, stabla prihranjuju KAN đubrivom.
Dovoljna je jedna prihrana, u proljeće nakon cvjetanja, ne više. Izdanci uzimaju hranu stablu zbog čega dolazi do slabijeg formiranja rodnih pupoljaka za narednu godinu.
U stvari, rastom izdanaka dolazi do rasta stabla dunje koja ima čvrsto tkivo i nije laka za rezidbu. Takođe, sitne, oštre, grančice mogu da budu neugodne za rezače prilikom rezidbe stabala. Ako je izdanak, dugačak, debeo i elastičan, može da povrijedi rezača koji ne nosi naočale. Uklanjanje izdanaka trebalo bi da se vrši tokom sezone, a najkasnije tokom rezidbe.
Bilo bi dobro da se vrši češća dezinfekcija makaza jer su dunja i kruška osjetljive na bakterijsku palež voća, a poslije rezidbe, obavezno bi trebalo da se izvrši i prskanje sredstvima na bazi bakra. Najbolje je da se upotrijebe sredstva s bakarnim hidroksidom, jer se duže zadržavaju na površini stabla.
Povezana biljna vrsta
Fotoprilog
Tagovi
Autor