Voćke pod stresom - kako spasiti ono što je ostalo?

Nikad veća količina padavina i hladnije vrijeme, doveli su do slabe oplodnje kod većine voćnih vrsta, a i zametnuti plodovi imaju problem kako da ostanu na stablu jer nedostatak sunca, česte padavine i velika vlaga, dovode do stresa biljaka. 

Zasadi jabuka, koja je najbolje oplođena i najviše je izdržala nepovoljne vremenske prilike ubrzo će se morati tretirati protiv savijača, odnosno, Cydie pomonelle, štetočine koja uzrokuje crvljivost plodova.

Jak pritisak čađave krastavosti

Na terenu je prisutan veliki pritisak bolesti i štetočina jer su urađena tri do četiri tretmana više u odnosu na prošlu godinu tako da će borba protiv najznačajnije bolesti, Venturie inequalis, biti veliki izazov za sve voćare koji se bave intenzivnom proizvodnjom. Jabuka ima osjetljiviji list u odnosu na krušku i podložnija je napadu gljivice.

Preporučuje se i upotreba aminokiselina koje se mogu miješati sa insekticidima i fungicidima, a sve kako bi voćke lakše izdržale stresne uslove bez mnogo sunca i s dosta vlage i padavina.

Dunja će sigurno imati problema sa bakterioznom plamenjačom kojoj odgovaraju uslovi koji se prognoziraju do kraja mjeseca, sa čestom pojavom pljuskova i smjenama toplijeg i hladnog vremena.

Buva čeka povoljne uslove za napad

Kruškina buva položila je jaja i samo čeka stabilizaciju vremena da napadne plodove krušaka. Dodatan problem voćarima predstavlja manji broj preparata na tržištu koji mogu da koliko toliko spriječe njen napad. Riječ je o preparatima na bazi spirotetramata, spinetorama, piriproksifena, novih spojeva abamektina, gvožđa i sličnih.

Međutim, borba protiv ove štetočine sve je teža, naročito zbog toga što su preparati skupi, a otkupna cijena krušaka, uglavnom nije povoljna za uzgajivače. Takođe će biti potrebno da se nastave tretmani protiv čađave krastavosti plodova krušaka, kao i prvi tretman protiv savijača koji, kao i kod jabuka, uzrokuje crvljivost plodova.

Uskoro tretman protiv šljivinog savijača

Što se tiče šljiva, primjećen je let leptira prve generacije šljivinog savijača i već početkom juna može da se odradi tretman protiv ove štetočine koja, doduše, ne uzrokuje veliku štetu kao druga generacija, ali u uslovima manjeg broja plodova na stablu, svaki plod je dragocjen.

Prema riječima voćara ova godina bila je specifična za zaštitu šljiva od osice. Bila su potrebna dva tretmana protiv ove štetočine jer su česte padavine saprale depozit, odnosno, sredstva sa plodića, a do polaganja jaja došlo je kasnije nego što je uobičajeno, jer su, zbog hladnijeg vremena, cvjetanje i zametanje plodića duže trajali.

Takođe je od velike važnosti da se nastavi prihrana i s aminokiselinama jer će stabla biti pod stresom ako se vremenske prilike naglo promijene. Ne preporučuje se još jedna prihrana s KAN đubrivom jer je u zemljištu dovoljno vode koja će brže da rastvori mineralna đubriva i stajnjak koji su bačeni oko voća u rano proljeće. Ukoliko naglo naraste temperatura i ljeto bude s malo padavina, u slučaju kišne jeseni, može se desiti da dođe do naglog porasta novih mladara zbog čega voćka ulazi nepripremljena u zimu.

Pucaju plodovi trešanja

Breskve imaju problema sa kovrdžavošću lišća jer su česte padavine spriječile adekvatnu zaštitu stabala. Poželjno je da se do prve polovine juna, u jednom do dva navrata, izvrši posipanje KAN đubriva oko stabala kako bi došlo do rasta novog lišća, odradi folijarna prihrana đubrivima s više azota i, koliko se može, otkinu zaraženi listovi.

Trešnje se teško mogu spasiti jer, zbog velike vlage, došlo je do pucanja plodova na većini sorti. Višnje su ove godine, kao nikada, bile pod napadom Monilie, odnosno, sušenja cvjetova i grana, kao i trešnjine muve koja se ubušuje u plod i takođe dovodi do njegovog truljenja.

Većina stabala još se drži, ali bi trebalo obratiti pažnju na upotrebu sredstava protiv pucanja plodova, zbog karence, odnosno, bezbjedne konzumacije plodova, jer prvi plodovi mogli bi da sazriju u drugoj polovini juna.