Voćari prekalemljavanjem ispravljaju ranije greške i mijenjaju sortiment

Prekalemljavanje je postala alternativna mjera kojom voćari ispravljaju eventualne greške, preorijentišu se kada je u pitanju sortiment ili se vraćaju autohtonim sortama. Sve je prisutnije i na okućnicama, ali i na plantažnim voćnjacima.

Nikola Vukota, voćar iz potkozarskog sela Trebovljani,  prekalemio je čitav zasad jabuke.

"Imao sam jabuke 'jonagold' i 'greni smit'. Nisam bio zadovoljan plasmanom , a ni prinosom, pa sam prekalemio bolje prodajnije sorte, uglavnom 'ajdared'. Mi voćari smo u potpunosti ovladali tehnikom kalemljenja, pa su rezultati prekalemljavanja odlični", kaže Vukota.

Prekalemljavanje je prisutno i u Gornjim i Donjim Podgradcima, te u Jablanici, odnosno u dijelu Potkozarja sa najvećim plantažama.

"Nekoliko voćara već je promijenilo sortiment. I ja sam prekalemio manju količinu i to mahom autohtonim voćem. Podloge koje imamo su odlične. Ukoliko iz određenih razloga nismo zadovoljni sortimentom, onda je promjena prekalemljavanjem dobrodošla", kaže voćar Dragoja Dojčinović.

Prekalemljavanje i u rasadnicima

Jovo Dragojević, najpoznatiji bosanskohercegovački rasadničar veliku pažnju poklanja kalemljenju, a posebno prekalemljavanju. Jovo ističe da odabirom najboljih podloga i kalem-grančica vrhunskog kvaliteta oplemenjuje najbolje autohtone voćne vrste i sorte.

"Tačno znamo šta želimo postići. Na veoma kvalitetne podloge kalemimo stare sorte, koje su bile pred izumiranjem. Na taj način od zaborava smo spasili šljive 'Bjelice, 'Ranke' i 'Savke', kruške 'Karamut', 'Ječmenjarke' i 'Lubeničarke', 'Petrovnjače' jabuke i mnogo drugih plemenitig sorti", kaže Dragojević.

Jovan Lepir , jedan od najboljih kalemara u našoj zemlji, kaže da je prekalemljavanje idealno za manje zasade, te za promjenu sortimenta na okućnicama. Prema njegovim riječima, ljudi se malo i poigravaju, kalemeći na jedno stablo više sorti ili pak i raznih voćnih vrsti.

"Autohtono voće je idealno za organski način proizvodnje i zato podržavam prekalemljavanje. Možda na ovaj način mi voćari dajemo svoj doprinos u borbi protiv GMO u poljoprivredi. Jer proizvodimo lijepo, jedro i zdravo voće, otporno na razne bolesti", rekao je Lepir.

I južno voće potiče iz Lijevče polja

Zanimljivo je da je Lijevče polje najveći kalemarski centar za kalemljenje i prekalemljavanje južnog voća. Mile i Milka Popović iz Gornjih Karajzovaca svake godine ukaleme na hiljade sadnica limuna, narandže, mandarine, grejpa i drugih vrsta. "Možda zvuči nevjerovatno da nam se primi više od 95 odsto ukalemljenog južnog voća. Jošje nevjerovatnije da ukalemljene sadnice mahomprodajemo na primorju i u Hercegovini", kaže Mile Popović.

Prekalemljavanje se vrši gotovo cijele godine, u zavisnosti od same tehnike kalemljenja. Vjeruje se da će ova agrotehnička mjera vrlo brzo postati hit među voćarima u svim dijelovima naše zemlje. Voćari smatraju da se prekalemljavanjem odupiru sve prisutnijim klimatskim promjenama, nadajući se da će pronaći idealnu podlogu i kalem materijal za sadnice koje će biti maksimalno tolerantne na sušu, vjetrove, kasne mrazeve i druge atmosferske neprilike.

Foto: Boško Grgić