Prekalemljavanje voćaka, pa čak i čitavih voćnih zasada, sve je prisutnuje među domaćim voćarima. Sve češće se na postojeće podloge kaleme grančice autohtonih sorti voća, otpornih na bolesti i štetočine, pa čak i na sušu. Prekalemljavanjem voćari takođe mijenjaju i sortiment, a mnogi i eksperimentišu.
Prekalemljavanje je postala alternativna mjera kojom voćari ispravljaju eventualne greške, preorijentišu se kada je u pitanju sortiment ili se vraćaju autohtonim sortama. Sve je prisutnije i na okućnicama, ali i na plantažnim voćnjacima.
Nikola Vukota, voćar iz potkozarskog sela Trebovljani, prekalemio je čitav zasad jabuke.
"Imao sam jabuke 'jonagold' i 'greni smit'. Nisam bio zadovoljan plasmanom , a ni prinosom, pa sam prekalemio bolje prodajnije sorte, uglavnom 'ajdared'. Mi voćari smo u potpunosti ovladali tehnikom kalemljenja, pa su rezultati prekalemljavanja odlični", kaže Vukota.
Prekalemljavanje je prisutno i u Gornjim i Donjim Podgradcima, te u Jablanici, odnosno u dijelu Potkozarja sa najvećim plantažama.
"Nekoliko voćara već je promijenilo sortiment. I ja sam prekalemio manju količinu i to mahom autohtonim voćem. Podloge koje imamo su odlične. Ukoliko iz određenih razloga nismo zadovoljni sortimentom, onda je promjena prekalemljavanjem dobrodošla", kaže voćar Dragoja Dojčinović.
Jovo Dragojević, najpoznatiji bosanskohercegovački rasadničar veliku pažnju poklanja kalemljenju, a posebno prekalemljavanju. Jovo ističe da odabirom najboljih podloga i kalem-grančica vrhunskog kvaliteta oplemenjuje najbolje autohtone voćne vrste i sorte.
"Tačno znamo šta želimo postići. Na veoma kvalitetne podloge kalemimo stare sorte, koje su bile pred izumiranjem. Na taj način od zaborava smo spasili šljive 'Bjelice, 'Ranke' i 'Savke', kruške 'Karamut', 'Ječmenjarke' i 'Lubeničarke', 'Petrovnjače' jabuke i mnogo drugih plemenitig sorti", kaže Dragojević.
Jovan Lepir , jedan od najboljih kalemara u našoj zemlji, kaže da je prekalemljavanje idealno za manje zasade, te za promjenu sortimenta na okućnicama. Prema njegovim riječima, ljudi se malo i poigravaju, kalemeći na jedno stablo više sorti ili pak i raznih voćnih vrsti.
"Autohtono voće je idealno za organski način proizvodnje i zato podržavam prekalemljavanje. Možda na ovaj način mi voćari dajemo svoj doprinos u borbi protiv GMO u poljoprivredi. Jer proizvodimo lijepo, jedro i zdravo voće, otporno na razne bolesti", rekao je Lepir.
Zanimljivo je da je Lijevče polje najveći kalemarski centar za kalemljenje i prekalemljavanje južnog voća. Mile i Milka Popović iz Gornjih Karajzovaca svake godine ukaleme na hiljade sadnica limuna, narandže, mandarine, grejpa i drugih vrsta. "Možda zvuči nevjerovatno da nam se primi više od 95 odsto ukalemljenog južnog voća. Jošje nevjerovatnije da ukalemljene sadnice mahomprodajemo na primorju i u Hercegovini", kaže Mile Popović.
Prekalemljavanje se vrši gotovo cijele godine, u zavisnosti od same tehnike kalemljenja. Vjeruje se da će ova agrotehnička mjera vrlo brzo postati hit među voćarima u svim dijelovima naše zemlje. Voćari smatraju da se prekalemljavanjem odupiru sve prisutnijim klimatskim promjenama, nadajući se da će pronaći idealnu podlogu i kalem materijal za sadnice koje će biti maksimalno tolerantne na sušu, vjetrove, kasne mrazeve i druge atmosferske neprilike.
Foto: Boško Grgić
Tagovi
Autor
Boško Grgić
