Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rezidba voća
  • 04.02.2024. 10:30

Vječita dilema rezača - koliko rodnih grana ostaviti?

Po tri do pet grana u donjem, srednjem i gornjem dijelu stabla. Stablo mora da, nakon rezidbe, bude "otvoreno".

Foto: Depositphoto/roman023
  • 1.290
  • 125
  • 0

Ako se želi dobar rod kao i rod u kontinuitetu, tj. svake godine, osnovna stvar jeste da voćka bude dobro opskrbljena hranjivima. U tom slučaju, mogu da se nadoknade greške nastale rezidbom, odnosno, ostavljanje viška grana na stablima.

Kod krušaka, koje rađaju na dvogodišnjim i trogodišnjim rodnim granama, poželjno je, prema tvrdnjama stručnjaka, ostaviti oko 25 rodnih grana i 10 do 15 poluskeletnih, na kojima bi se nalazile rodne grančice. Po tri do pet grana u donjem, srednjem i gornjem dijelu stabla.

Važno je otvoriti krošnju

Četvorogodišnje i starije grane trebalo bi da se vade iz osnove, rezom "na čep". Stablo mora da, nakon rezidbe, bude "otvoreno" kako bi u prvom dijelu vegetacije bilo dovoljno svjetlosti za lakše cvjetanje, oplodnju, a time i formiranje plodova.

Ako je loš raspored grana u krošnji, oplodnja bude slabija (Foto: Bojan Kecman)

Ako se nalazi više grana postoji mogućnost da, ukoliko im nije dobar raspored u krošnji, oplodnja bude slabija jer su osim svjetlosti, važni i tretmani sredstvima za prihranu koji će lakše doći do cvjetova, ako je dobar raspored grana i stablo oslobođeno viška grana.

Posao bolje oplodnje kod krušaka je olakšan, što se tiče prihrane, kada su stajnjak i mineralna đubriva razbacani oko voćaka u jesen i rano proljeće.  

Bolje je ostaviti optimalan broj grana

U slučaju da se želi kvantitet, odnosno, količina, voćari najčešće ostavljaju nešto više rodnih grana na stablima jer im je važnije da imaju veći prinos po stablu, nego kvalitet. Ovo se dešava u slučaju da od krušaka prave rakiju ili je prodaju drugima kao industriju, takođe za pečenje rakije.

Ako žele kvantitet i kvalitet, onda se ostavlja optimalan broj grana s tim da je potrebno da se odradi ljetnja rezidba kako bi bila olakšana zaštita od bolesti i štetočina. U slučaju da se ne uradi ljetnja rezidba, teža je zaštita jer se mora uraditi više tretmana fungicidima i insekticidima, zbog "gustiša" koji se stvara jakom rezidbom za ostavljanje pomenutih 25 rodnih grana.

Rezovi su, u tom slučaju, naročito na starijim stablima, jaki pa se do ljeta formira veći broj vodopija koje stvaraju veću vlagu u krošnji. Nažalost, mali broj voćara radi ljetnju rezidbu krušaka.

Ishrana umanjuje efekte loše rezidbe

Slično je i kod šljiva gdje mnogi voćari žele samo rod, odnosno, malo rezova na stablima šljiva. Ako rod izostane, zbog mraza ili viška padavina, a voćke su ishranjene stajnjakom i NPK đubrivima, u slučaju izostanka ljetnje rezidbe, dolazi do jakog porasta vodopija i rodnih grančica, kao i debljanja postojećih skeletnih grana.

Ako gazda ne želi oslobađanje krošnje onda rezači imaju vrlo težak zadatak

Šljiva, inače, ima tendenciju jakog rasta zbog džanarike, kao podloge, i svako jače rezanje u zimskoj rezidbi i izostanak ljetne rezidbe, dovode do stvaranja velikog broja isprepletenih grana u krošnji zbog čega rezači, ako gazda ne želi oslobađanje krošnje od viška grana i njenu osvijetljenost, imaju vrlo težak zadatak da odrade rezidbu na kvalitetan način.

Takva situacija dovodi do toga da jedino dobra ishrana vodotopivim đubrivima neposredno prije cvjetanja, tokom cvjetanja, kao i u precvjetavanju, može da, koliko-toliko anulira loše efekte slabije rezidbe. Međutim, to je efekat koji traje jednu godinu jer će opet doći do jakog rasta mladara i još veće isprepletenosti grana u krošnji. Kod šljiva se u vrhu krošnje stvara "kišobran" koji zaklanja, odnosno, stvara sjenu donjem dijelu krošnje što dovodi do sušenja donjih rodnih grana, a na kraju i sušenja stabala.


Fotoprilog


Tagovi

Rezidba voća Vodopije Rez na čep Rodne grane Džanarika Ljetnja rezidba NPK đubrivo


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.