Višnjin surlaš opasnost za plodove - nepovoljno utiče na kvalitet

Šteta koju pravi višnjin surlaš (svrdlaš) nepovoljno utiče na kvalitet plodova. Podjednako napadaju voće koje je zrelo, kao i ono koje je još uvijek zeleno. Kada počne period cvjetanja višanja, odnosno početkom aprila, počinju da izlaze na površinu u potrazi za hranom, navodi stručnjak za zaštitu bilja Ivana Obradović.

Tada se mogu uočiti na pupoljcima cvjetova i listova, iz kojih sišu biljne sokove. Nedugo nakon toga počinju sa kopulacijom, i sve do kraja juna polažu jaja. Za tu svrhu najpogodniji su im upravo plodovi, na kojima svojim surlama buše rupice. Unutra svaka ženka ubaci po nekoliko jaja, koji će tu ostati naredne dvije sedmice.

Nakon toga se ispile larve koje ostaju u višnji. One se hrane njenom unutrašnjosti, a toliko su proždrljive da čak napadaju i košticu. U julu mjesecu one izlaze napolje, i kreću se ka zemlji gdje buše rupe i prave jame u kojima će da prezime. Tokom avgusta većina larvi ove generacije se transformiše u lutke, a u septembru u imago. Jedan dio njih će se preobraziti tek naredne godine u to vrijeme, ističe Obradovićeva.

Šteta koju pravi

Najčešće se šteta primijeti na plodovima višnje. Veoma je važno na vrijeme spriječiti samo polaganje jaja ovog insekta, jer šteta koju pravi višnjin surlaš može biti ogromna. Mjesta na kojima ženke polažu jaja su lako uočljiva, jer se na plodovima nalaze rupice u kojima se nalaze buduće larve.

Ovaj insekt je jedan od rijetkih koji se ne hrani listovima. Njihov uticaj i prisustvo je uočljivo isključivo na plodovima, ali se često uz njih javljaju i druge štetočine.

Mjere zaštite i suzbijanje

Da bi se eliminisao višnjin surlaš, suzbijanje je potrebno obaviti po precvjetavanju. Tretiranje se izvodi sredstvima na bazi acetamiprida ili deltametrina.

Voćari obratite pažnju - porast temperatura pogoduje razvoju bolesti lišća

Pored ove štetočine pojavio se i žilogriz i šiljokrilac - štetočine koštičavih voćnih vrsta, prije svega višnje i trešnje, a potom i šljive, breskve, kajsije i badema. 

U cilju suzbijanja ovih štetočina potrebno je primijeniti mehaničke, agrotehničke i hemijske mjere borbe.