Vinograd pretvorio u maslinik: Ove godine manje roda, ali će ulje biti vrhunsko

Hercegovina posljednih 15-tak godina bilježi ekspanziju u sektoru maslinarstva i uljarstva. Trenutno je pod nasadima maslina oko 400 hektara, a cilj je doseći 1.000 hektara. Godišnje se proizvede oko 280 tisuća litara ekstra djevičanskog ulja, a Udruženje maslinara Hercegovine radi i na njegovom brendiranju.

Maslina se, u posljednje vrijeme ovdje intenzivno sadi i sve je više onih koji se žele baviti maslinarstvom. Iako, kao i svaka poljoprivredna grana iziskuje ulaganja, rad i trud, sve je više onih kojima maslinarstvo postaje primarno zanimanje. Kako bi potaknula razvoj maslinarstva, općina Stolac posljednjih nekoliko godina daje povoljno državno zemljište u zakup.

Zemljište na 25 godina

U Stocu je ove godine posađeno oko 4,5 tisuće stabala masline. Općina trenutno daje u zakup državno zemljište na 25 godina, po cijeni od 200 KM po hektaru. Mladen Papac je, među prvima, prije pet godina, ovdje krenuo s pričom o sadnji maslina na državnom zemljištu koje je uzeo u zakup.

Trenutno ima tri stotine stabala i planira širenje nasada. Premda stablo masline punu rodnost postiže tek nakon sedam ili osam godina, Mladen kaže kako se isplati ulagati i maslinarstvo vidi kao buduće zanimanje.

"Mi sada trenutno samo ulažemo u maslinik, a za ostalo nadam se da će biti. Ovo je idealno mjesto gdje smo posadili masline, 300 metara je nadmorska visina točno, tu je čisto, prozračno, bez nekih većih ledova je ovdje, tako da se nadam da ce biti uspješno. Za tri godine otprilike nadam se da će mi maslinarstvo biti glavni izvor prihoda", kaže ovaj uzgajivač iz Crniča kod Stoca. 

Maslinik umjesto vinograda

Sve je više onih koji se poput Mladena okreću maslinarstvu. Željko Bošković se iz Švicarske s obitelji vratio u rodne Aladiniće kod Stoca. Svoj vinograd je prije četiri godine pretvorio u maslinik u koji je, kaže, uloženo puno truda i ljubavi.

"To je na prvom mjestu, ako nećeš voditi računa o maslini nemoj je ni saditi, to je definitivno tako. Čovjek ako će se baviti baš maslinarstvom savjetovao bih da posadi sortu istarsku bjelicu, treba imati i oprašivač. Ali neka ima i levantinka, ona je talijanska sorta, možda je malo osjetljiva na led, treba je pripaziti, ali rađa dobro svake godine", priča nam Željko.

Brendiranje ulja

U Stocu je sada oko 20 tisuća stabala masline. Tome je doprinijela i stolačka udruga "Hercegovački plodovi meditarana" koja kroz istoimeni sajam, koji se već 15 godina održava u listipadu, aktivno potiče njihovu sadnju. Sajam je zaslužan i za pokretanje uljare u koju uskoro, početkom listopada stižu maslinari iz cijele Herecegovine da prerade plodove.

Ova godina će biti malo slabija urodom nego lani, ali će ulje, kažu u Udruzi, biti vrhunske kvalitete. Maslinari slušaju struku, pa je i kvaliteta ulja neupitna, a tome svjedoče brojna priznanja na natjecanjima diljem zemlje i svijeta.

"Radimo na brendu hercegovačkog maslinovog ulja. Kada dobijemo taj brend, jer imamo svoje prednosti i nad istraskim usudio bih se reci, neka me netko ispravi ako griješim, i nad damatinskim uljima. Imamo neke svoje kvalitete koje ćemo pokazati i dokazati, jer evo prošle godine smo ušli i u međunarodni registar proizvođača maslinovog ulja kao država Bosna i Hercegovina", kaže Zoran Raič, predsjednik  Udruge "Hercegovački plodovi mediterana" Stolac.

Posljednjih par godina, dodaje, država sve više potiče poljoprivredni razvoj, pa i maslinarstvo. U Hercegovini je sada ukupno oko 100 tisuća stabala, odnosno 400 hektara nasada maslina, s tendencijom rasta. Godišnje se proizvede oko 280 tisuća litara ekstra djevičanskog ulja. Kvaliteti uglavnom parira i cijena, pa se ove godine, s obzirom na inflaciju, očekuje da će litar ulja iznositi čak i više od 30 KM.

Stolac je u predstojećem periodu potpuno u znaku masline. Iščekuje se berba i prerada, a teku i pripreme za predstojeći dvodnevni 15. Međunarodni sajam "Hercegovački plodovi mediterana". Manifestacija će se održati šestog i sedmog listipada, a sudjeluju izlagači iz cijele BiH, Hrvatske i Srbije.

Maslinarstvo u Hercegovini, mnogi će reći, ima svijetlu budućnost. Iako su potrebna ulaganja, i puno rada i ljubavi, maslina ipak, kažu ovdašnji stanovnici, nije toliko zahtjevna poput nekih drugih kultura.

Postoji jedna stara izreka za maslinu koja kaže: "Maslina je kao majka, a loza je kao žena". Kad odete od majke i ponovno se nakon 10-tak godina vratite i pružite joj malo ljubavi, ona će vam obilato vratiti. Međutim, ako odete od žene - ne trebate joj se više vraćati, uz osmijeh nam tumači Raič.