• Združeni usjevi
  • 13.03.2019. 10:00

Uzgojite grah, krastavce, krompir, luk u mladom voćnjaku

U mladim voćnjacima, četiri - pet godina po sadnji, u međuredne prostore treba zasijati neke vrste povrća i voća (jagode) kako bi proizvođači sticali dohodak dok zasađene voćke ne počnu obilnije da rađaju. Ako u zemljištu nema dovoljno humusa, stručnjaci preporučuju da se u prve dvije godine po sadnji uzgajaju biljke za zeleno đubrivo.

Foto: Bigstockphoto/Dreams_come_true
  • 390
  • 19
  • 0

Poznato je da poslije zasnivanja mladih voćnjaka, prve dvije godine sa tih plantaža voćari nemaju nikakvu, a u trećoj i četvrtoj im stiže tek minimalna zarada. Zato se prvih godina po sadnji na zemljištu između redova mogu uzgajati neke vrste povrća, a od voćnih vrsta - jagoda. Usjevi koji se uzgajaju u voćnjaku sve vrijeme dok se krune (krošnje) razgranavaju, u poljoprivrednoj stručnoj praksi naziva se međukultura ili uzrodice.

Kako na prirodan način suzbiti štetnike voća?

Ako je zemljište u voćnjaku siromašno azotom i zbijeno, godinu - dvije dana treba sijati biljke za zeleno đubrenje, koje se u cvijetu zaorava i na taj način popravlja strukturu zemljišta i povećava njegovu plodnost.

Ne sijati žitarice i uljarice

Pri izboru međukulture za uzgoj u mladim voćnjacima nipošto ne sijati strna žita i industrijske biljke - pšenicu, ječam raž, zob, heljdu, suncokret, uljanu repicu, stočnu i šećernu repu, kao i crvenu djetelinu i lucerku, jer one jako isušuju i iscrpljuju zemljište hranljivim materijama i pogoduju razvoju bolesti na voćkama.

"Bez posljedica na porast voćaka, pod uslovom da se zemljište obilnije đubri, mogu se sijati, grašak, grah, mahune. Ove biljke imaju sposobnost da iz vazduha fiksiraju (usvajaju) azot za svoju ishranu i na taj način ga unose u zemljište, pa ga koriste i voćke. Da bi što veća količina azota ostala u zemljištu, pri berbi ove biljke ne treba čupati, već ih sjeći iznad zemlje, a ostatak zaorati," naglašava dipl. inž. voćarstva Aleksandar Antić.

Začinsko bilje i povrće - dobri susjedi u bašči

Mogu se sijati ili rasađivati i druge povrtarske vrste: krastavci, tikve, lubenice, dinje, zelena salata, bijeli i crveni luk, kupus, kelj, karfiol, keleraba, mrkva, peršin i paškanat.

Obavezna smjena usjeva

S obzirom da se međukulture u mladim voćnjacima uzgajaju uzastopno četiri - pet godina, primjenjuje se plodored, odnosno smjena usjeva. Isti usjev se ne sme sijati dvije godine uzastopno. Prema dosadašnjim iskustvima najbolje se pokazala smjena usjeva:

  • Prva godina: krastavci, tikve, lubenice i dinje.
  • Druga godina: grah, grašak, leća, bob.
  • Treća godina: mrkva, cvekla, rotkva, krompir.
  • Četvrta godina: špinat, zelena salata, rani kupus, kelj.

Prilikom izbora međukultura za uzgoj, naročito u četvrtoj i petoj godini po sadnji, treba znati koje povrće ne podnosi zasjenu od već razvijenih kruna voćaka. Sjenu najbolje podnose grašak, mahune i zelena salata, zatim crvreni i bijeli luk, kelj, karfiol, mrkva i cvekla, dok zasjenu ne podnose: paradajz, paprika, dinje i lubenice.


Tagovi

Združeni usjevi Međukulture Sadni materijal Rasadnik Voće Mladi voćnjaci Uzgoj jagode Plodored Povrće u voćnjaku


Autor

Miodrag Palić

Miodrag Palić

Dugogodišnji novinar, kao i urednik, štampanih i elektronskih medija, bogat iskustva u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi