Stručnjaci napominju da pravilno đubrenje treba da poveća prinos i kvalitet ploda, kako bi se vratilo ono što je uloženo u proizvodnju.
U gajenju borovnice poseban akcenat stavlja se na balansiranu i preciznu primjenu đubriva koja može da poboljša nutritivni status i reguliše rast i rodnost biljaka. Stručnjaci napominju da pravilna aplikacija đubriva treba da poveća prinosa i kvaliteta ploda, kako bi se vratilo ono što je uloženo u proizvodnju.
"Biljke visokožbunaste borovnice koriste azot više od drugih hranljivih elemenata. Najviše joj odgovara amonijačni oblik azota (NH 4), pa kao izvor azota za ishranu ove biljke treba dominantno koristiti đubriva koja sadrže amonijačnu formu azota (amonijum-sulfat, urea)", pojašnjava savjetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo, Radmila Koprivica.
Kako napominje, ukoliko je pH zemljišta iznad pet tada se primjenjuje isključivo amonijum - sulfat jer on smanjuje pH vrijednost zemljišta.
"Na zemljištima gdje je pH manja od pet koristiti ureu. Gdje je pH vrijednost u optimalnom rasponu kombinovati amonijum - sulfat i ureu u naizmjeničnim aplikacijama. Urea je veoma dobar izbor đubriva za borovnicu jer se brzo konvertuje u amonijačnu formu azota u zemljištu. Poslije primjene uree treba aktivirati sistem za navodnjavanje."
Sve veći broj proizvođača kao izvor azota koristi vodotopiva đubriva.
"U tom slučaju treba voditi računa o sastavu jer je borovnica veoma osjetljiva na povećanje koncentracije soli u zoni korijenovog sistema. Neadekvatan izbor vodotopivih đubriva za posljedicu može imati promjenu boje listova, zakržljalu biljku ili u ekstremnim slučajevima i 'spaljenu' biljku", upozorava Koprivica.
Prilikom izbora vodotopivih đubriva, napominje, takođe treba voditi računa u kom obliku je azot.
Nedostatak azota može da se javi u bilo kom periodu vegetacije.
"Treba imati u vidu da prohladno vrijeme na početku vegetacije može dovesti do toga da borovnice razviju privremeni nedostatak azota. To je u većini slučajeva rezultat loših uslova za rast, a ne deficit azota u zemljištu ili supstratu. Deficit azota se često dogodi kada se đubrivo ispere van zone korijenovog sistema zbog obilnih kiša ili nekontrolisanog zalivanja."
Simptomi nedostataka azota javljaju se postepeno:
U slučaju velikog nedostatka azota cijela biljka može da postane hlorotična, listovi postaju svijetlo zeleni do žuti. Ovo se prvo manifestuje na starijim listovima i polako napreduje ka mlađim.
Koprivica napominje da borovnica koristi različite količine azota u različitim fenofazama, pa je važno pravilno odrediti vrijeme aplikacije đubriva. Preporučenu količinu ukupnog azotnog đubriva primijeniti u tri faze:
Rastvori azotnih đubriva i primjena putem sistema za navodnjavanje je sve više u upotrebi i ima prednost u odnosu na čvrsta đubriva jer tako apliciran azot direktno dospijeva u zemljišni rastvor i biljke ga odmah apsorbuju. Kako napominje Koprivica, važno hranivo za korijen borovnice je fosfor, dok se kalijum najviše akumulira u plodu.
"Izbalansirana ishrana je od presudnog značaja za obezbjeđivanje adekvatnog rasta, prinosa i kvaliteta plodova. Optimizaciju đubrenja najbolje zasnivati na analizi mineralnog sastava lista da bi se precizno odredile potrebe borovnice za hranljivim elementima", zaključuje stručnjak.
Tagovi
Autorica