Zaštita protiv bolesti vršena je domaćim, nekuvanim, mlijekom, sodom bikarbonom, kalijum bikarbonatom i jestivim uljem, a protiv insekata sirćetom sa devet ili 11% alkohola.
Ilija Mijatović iz Šušnjara kod Banja Luke, jedan je od brojnih voćara u Republici Srpskoj koji ovih dana peku rakiju od šljiva, jabuka i krušaka. Međutim, njegova se razlikuje od ostalih jer nije primjenjivao hemijska sredstva u zaštiti voćaka.
Zaštita protiv bolesti vršena je domaćim, nekuvanim, mlijekom, sodom bikarbonom, kalijum bikarbonatom i jestivim uljem, a protiv insekata sirćetom sa devet ili 11% alkohola.
"Odlučio sam da krenem u organsku proizvodnju krušaka, ne samo za konzum već ću početi sa sertifikacijom i rakije od krušaka. Već je izvozim, drugu godinu zaredom u Njemačku, našim ljudima koji žive tamo. Imam i spremljenih 600 flaša koje samo čekaju da se ublaži situacija u vezi sa korona virusom. Ubrzo ću podnijeti prijavu u Organic control system, ovlaštenu sertifikacionu kuću, koja ima otvoreno predstavništvo kod nas", kaže Ilija.
Ovaj živahni voćar od prošle godine počeo je da proizvodi i Viljamovku sa plodom u flaši. Odmah poslije cvjetanja na izabrane grančice sa bolje razvijenim plodićima stavlja se flaša u kojoj plod raste do zrenja, odnosno, do berbe. Flaša se potom očisti i u nju se sipa rakija koja vremenom upije u sebe aromu ploda.
"Mora se dobro znati koja je grana i koji plodići bi trebalo da se izaberu. U svakom slučaju neki će opasti. Ove godine stavio sam oko 600 flaša, plod je ostao u 450. Svaki put sve više učim o tome i mogu da kažem da sam iskusan i poprilično dobro znam koji plod da ostavim", napominje Mijatović.
Ove sezone Ilija je ispekao 850 litara rakije od sorte Viljamovka, a od Santa Marije 150 litara. Jačina je 41 stepen jer u inostranstvu teško prolazi jača rakija. Prinos krušaka na jednom hektaru iznosio je 15 tona, a bio bi i viši da nije bilo mrazeva u aprilu.
"Nisam imao dovoljno vode za orošavanje. Instalirao sam i taj sistem i mogu reći da se dobro pokazao, samo da mrazne noći ne traju dugo kao što je bio slučaj u ovoj godini. Ako mraz traje 12 sati treba i do 600 kubika vode po hektaru, što je mnogo i nedostižno većini proizvođača", zaključio je Ilija.
Mraz će, vjerovatno, postati ograničavajući faktor razvoja voćarstva u narednom periodu i zato će samo uzgajivači koji imaju sistem za navodnjavanje, protivgradnu mrežu i sistem za orošavanje, moći da računaju na stabilnije prinose.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
