Voćari su i u ovoj godini slabo prošli s mrazom. Najbolje se izborila šljiva dok su ostale voćne vrste, zbog mrazeva i prošlogodišnje suše, podbacile s rodom
I dalje se nastavlja trend slabe prodaje domaćih jabuka. Građanima se i dalje u tržnim centrima uglavnom nude jabuke iz inostranstva, najviše iz Poljske i Italije, a cijena dostiže i tri marke po kilogramu. Ovo pokazuje ne samo koliko je slaba poljoprivredna politika na nivou entiteta, već i nezainteresovanost građana da, uprkos brojnim kampanjama, i dalje ne obraćaju pažnju na neophodnost kupovine domaćih proizvoda.
Ova godina nije obećavajuća jer su proljetni mraz i prošlogodišnja suša uticali na rod. Od mraza su najviše stradali Ajdared i Gala, od 50 do 80 posto, zatim Zlatni delišes, Greni Smit, Crveni delišes i Red Čif. To znači da su skoro sve najznačajnije sorte koje se uzgajaju u voćnjacima, u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske pretrpjele štetu od mraza.
Stanje je bolje u istočnom dijelu, konkretno na Majevici. Razlog slabom zametanju plodova je i prošlogodišnja suša koja je uticala na slabiju diferencijaciju rodnog pupa što je dovelo do prelaska mnogih rodnih pupova u lisne, a ne u cvjetne.
Kruška je još gore prošla. U zavisnosti od lokaliteta šteta se kreće od 30 posto do 100 posto. Stabla su dugo cvjetala zbog čega su bila podložna kasnim mrazevima i ispostavilo se da su najbolje prošli zasadi u kojima je cvjetanje ranije završeno, a najgore voćnjaci, u kojima je cvjetanje počelo kasnije. I kod krušaka stanje je bolje u istočnom dijelu gdje je šteta oko 30%.
Međutim, najgore je to što većina ploda, koja je ostala na granama nakon prvog opadanja poslije cvatnje, ima mrazne prstenove zbog čega neće moći da idu u pvu klasu, veću industriju. I kod krušaka bolje su prošle sorte koje su ranije cvjetale, a najveća šteta je na sorti Viljamovka.
Interesantno je da će najviše roda, u ovoj godini, biti na šljivama. Osim čačanske rane i ljepotice, na kojima, na pojedinim lokalitetima, ima šteta od mraza, čačanska rodna i Stenlej, kao i Požegača, imaju dosta roda što bi, ako ne bude elkstremnih vremenskih uslova u vidu suše i grada, trebalo da bude garant da će, nakon nekoliko godina, u kazanima ponovo da se peče šljivovica.
Breskve i kajsije, već nekoliko godina, u sjeverozapadnom dijelu ne mogu nikako da izađu na kraj sa mrazevima. Ista je situacija i u ovoj godini. Šteta je od 80 posto do 100 posto, a kao što je slučaj sa kruškama i jabukama, pojedini zasadi u istočnom dijelu, zadržali su većinu roda na granama.
Breskva je, zbog osjetljivosti na mrazeve i slabe zainteresovanosti voćara za sadnju, izbačena iz ovogodišnjeg Pravilnika Ministarstva poljoprivrede RS koje će, kao i prošle godine, sufinansirati sadnju novih zasada voća. Umjesto breskve, podsticaće se sadnja malina.
Što se tiče trešanja i višanja, uglavnom su se izborile sa mrazevima, a krenula je i berba ranih sorti trešanja. Kilogram se prodaje od pet do devet maraka, ali imajući u vidu da je tek počela berba, cijena će, sasvim sigurno, padati kada se berba bude bližila kraju.
Fotoprilog
Tagovi
Autor