Sedam do 10 dana nakon završetka precvjetavanja često dolazi do napada grinja i ušiju koje mogu da dovedu do opadanja tek zametnutih plodova.
Na pojavu kruškinje grinje i lisnih ušiju nije dovoljno obaviti samo prskanje bakarnim preparatima pred početak vegetacije. Borba protiv ovih štetočina nastavlja se i poslije cvjetanja.
Zavisno od regije, kruške su trenutno u fazi precvjetavanja ili punog cvjetanja. Sedam do 10 dana nakon završetka precvjetavanja često dolazi do napada grinja i ušiju koje mogu da dovedu do opadanja tek zametnutih plodova.
Kruškina grinja, Eryosiphe pyri, nije bezazlena štetočina u voćnjacima. Štetu izazivaju larve koje se razvijaju iz jaja ubušenih u rano proljeće. Slično lisnim ušima, larve sišu sokove što dovodi do pojave crvenkastih gala na naličju i licu listova.
Kasnije, dolazi do uvijanja listova i prelaska u smeđu boju. Listovi se potom sasuše što izaziva defolijaciju stabala. Često se vidi da, na jednom stablu, ima grozdova sa i bez napadnutih plodova što znači da je napad umjeren ali, vrlo često, naročito u slučaju sušnijeg proljeća, napadnuta su cijela stabla.
Najefikasniji način je upotreba insekticida, akaricida, koji se mogu naći u svakoj apoteci. Korišćenje jednog te istog preparata dovodi do rezistentnosti štetočine pa se o tome mora voditi računa, najbolje konsultacijama sa stručnjacima za zaštitu biljaka.
Heksitiazoks, abamektin, spirodiklofen, samo su neke od aktivnih materija koje se koriste u tretmanima. Mogu pomoći i sredstva koja imaju sumpor u sebi, a od alternativnih metoda, najbolji je bijeli luk. Na tržištu su se posljednjih godina pojavila i zaštitna sredstva sa smeđim i crvenim algama koja takođe imaju uticaja na sprečavanje razvoja grinja.
Lisne uši, Aphis, takođe su česta štetočina u zasadima krušaka i pratilac grinja. Dovode do uvijanja listova, a štetu čine male zelene ili crne larve koje sišu sokove i dovode do uvijanja listova zbog čega plodovi nemaju dovoljno hranjljivih materija i nakon kratkog perioda, opadaju.
Uši privlače mrave koji sišu mednu rosu, a upravo je medna rosa razlog pojave gljive čađavice i ostalih bolesti na kruškama.
Iako je mnogo insekticida zabranjeno, još se mogu pronaći sredstva koja suzbijaju lisne uši. Ne podnose dobro ljute začine kao što je npr. kapsaicin iz ljutih paprika.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Pjege na orahu nisu bezazlene: Ako zaraza uhvati plodove jezgra će biti gorka
Ima nade za poljoprivredu: Mašinska rezidba stiže na gradiška polja
Raif Čolić: "Šljiva nema, ovo nisam zapamtio u 20 godina"
Led u višegodišnjim nasadima: Koje mjere oporavka koristiti?
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+]
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+]
