Najopasniji patogen maline je gljivica Phytophthora fragariae var. rubi - crvenilo/trulež korijena, a vidljivi se simptomi na biljkama pojavljuju u maju i junu. Još uvijek ima vremena za reakciju.
Bilo kakva edukacija najviše učinka ima kada se provede na samom terenu, u ovom slučaju u malinjacima gdje je vrlo aktualan problem vezan uz gljivicu koja uzrokuje trulež korijena maline. Da bi malinari na području općine Gornji Vakuf bili podrobno upoznati, održana je edukacija i u mjestu Boljkovac, u malinjaku Esmera Milanovića.
Edukaciju naziva "Radovi u zasadima maline u periodu do berbe - zaštita, uklanjanje mladih izdanaka, zaštita, folijarna ishrana i berba", a koju je organiziralo UG "Zdrava malina" Gornji Vakuf-Uskoplje, održao je dipl.ing. poljoprivede Asad Jelešković, savjetodavac za jagodasto voće s višegodišnjim iskustvom koji je za AgroKlub pojasnio kako se edukacije održavaju na poziv i uz organizaciju lokalnih udruženja ovisno od pojedinim fenofazama u razvoju maline, otprilike jednom mjesečno.
Trenutno se velika pažnja pridaje najopasnijem patogenu maline i gljivici koja uzrokuje najviše problema u zasadima, a to je Phytophthora fragariae var. rubi - crvenilo/trulež korijena maline.
"Kada je u pitanju ova gljivica, posebno je važno istaći da se češće pojavljuje na hladnim i teškim tlima, sa većim sadržajem gline, zatim na tlima koja dugo zadržavaju vlagu te na ravnim parcelama gdje je manja mogućnost oticanja vode", kaže Jelešković naglasivši kako uslijed masovne i intenzivne sadnje maline u proteklim godinama, proizvođači nisu pridavali poseban značaj ili pak nisu bili upoznati sa ovim patogenom te se zbog velike potražnje masovno koristio neadekvatan sadni materijal iz proizvodnih zasada koji je u velikom broju slučajeva bio zaražen.
"Kvalitetan i nezaražen sadni materijal je prvi preduslov za zdrav zasad u narednim godinama. Osim toga, pravilan odabir parcele, pravac okretanja redova (niz pad terena), uzgoj maline na gredicama ili bankinama kao i izvođenje drenaže na samoj parceli su jako bitni parametri koji mogu preventivno pomoći kada je u pitanju izbjegavanje negativnih posljedica koje uzrokuje ova gljivica. Također, treba znati da su sve sorte maline koje se gaje na području BiH (Vilamet, Miker, Polka...) osjetljive na ovu gljivicu", upozorava agronom Asad.
Jelešković kaže kako je prvi simptom Phytophthora fragariae var. rubi kojega proizvođači mogu uočiti na svojim zaraženim plantažama to da se izdanci pojedinih biljki slabije razvijaju, posebno u mikrodepresijama. Nakon toga, dolazi do pojave žućenja lista te nekroze tkiva po obodu lista.
"U početku zaraze, to su pojedinačne biljke u zasadu ili pak 1-2m u rednom prostoru. Pojava je česta kada se na više mjesta u zasadu pojave ovi simptomi. Dalja detekcija prisustva ove gljivice podrazumijeva čupanje takvih sadnica i detaljan pregled korijenovog sistema. Ako se sadnica lahko iščupa iz zemlje, to je loš pokazatelj, jer znači da korijen lagano odumire", pojašnjava ovaj agronom.
Stanje se može otkriti i pregledom korijenovog vrata i samog korijenovog sistema. Kada im nožem sastružete površinski sloj, a on pokaže crvenkastu boju i jasan prelaz sa zdravog na zaraženo tkivo to je jedan od pokazatelja da se radi o navedenom patogenu.
"Ipak, sa 100% sigurnošću, detekcija ovog patogena je moguća samo laboratorijskom analizom", ističe dodavši kako je ova gljivica posebno opasna jer ostaje u tlu dugi niz godina, čak nakon krčenja, odnosno uništenja zasada te na takvim parcelama ne bi trebalo ponovo saditi malinu ili jagodu.
"Gljivica se veoma lahko širi. Kao što sam rekao, najčešće se širi putem sadnog materijala, zatim tlom odnosno podzemnim i površinskim vodama, mehanizacijom u poljoprivredi, makazama za rezidbu ili blatom na čizmama pa proizvođači moraju biti posebno oprezni", upozorava Jelešković napomenuvši kako je gljivica jako raširena u proizvodnim zasadaima u BiH te se sa sigurnošću može reći da je već prisutna u otprilike 25-30% zasada.
Kada proizvođač sumnja da je gljivica prisutna u njegovom zasadu, treba što prije izvaditi sumnjive, odnosno zaražene biljke skupa sa korijenom i spaliti ih.
"Obzirom da se pojava vidljivih simptoma na biljkama javlja u maju i junu, odnosno neposredno pred samu berbu, proizvođači su ograničeni u suzbijanju gljivice i to prvenstveno zbog nemogućnosti primjene pesticida zbog karence. Nakon čupanja zaraženih biljaka sa korijenom iz zemlje, tlo duž reda gdje je prisutna pojava sušenja treba dobro natopiti rastvorom preparata Dioxy activ supra agro (aktivna materija klor dioxid)", savjetuje Jelešković dodavši kako ovaj preparat ne spada u grupu kemijskih sredstava za zaštitu bilja, odnosno pesticida i nema karencu te je dozvoljen u organskoj proizvodnji.
Cilj zalijevanja je uništavanje gljivice i dezinfekcija tla, a Jelešković ističe kako je, da bi tretiranje bilo učinkovito, potrebno dobro natopiti tlo ovim rastvorom, odnosno s 50 litara rastvora zaliti 1 dužni metar, postepeno, kako bi ga tlo upilo.
Kada se berba završi, moguća je aplikacija pesticida, odnosno zalijevanje tla i to u augustu, kada je tlo najsuše, sa rastvorom preparata Ridomil Gold u koncentraciji 0,4% ili 1 kg na 250 litara vode te prskanje biljaka sa preparatom Aliette flash u koncentraciji 0,3 % ili 300 grama na 100 litara vode.
"Ovo je jedan od rijetkih preparata koji ima sposobnost da kada ga biljka usvoji, aktivnu materiju (Fosetil -Al) "transportuje" sve do korijenovog sistema", zaključio je Asad Jelešković.
Niz edukacija i predavanja organizira Sarajevska regionalna razvojna agencija (SERDA) kao implementator i Međunarodna organizacija za investiranje u ruralne zajednice (IFAD) kao financijer projekta, a u suradnji sa lokalnim poljoprivrednim udruženjima sa projektnog područja u 2017. godini. Edukacije su usmjerene prvenstveno proizvođačima jagodastog voća. Podsjećamo, vrijednost izvoza maline u 2016. godini iznosila je preko 50 miliona KM. Nezvanično, oko 38.000 domaćinstava u BiH bavi se ovom proizvodnjom.
Edukacije se održavaju uglavnom na malinjacima gdje se poljoprivredni proizvođači upoznaju sa suvremenim dostignućima u proizvodnji, novim tehnologijama, utjecaju klimatskih promjena na proizvodnju, zaštiti okoline kao i pravilnoj i efikasnoj upotrebi kemijskih sredstava za zaštitu bilja kao i aplikaciji gnojiva te svim drugim aktualnim temama kada je u pitanju malinarstvo.
Foto: Pixabay/ulleo
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
