Trajni nasadi u EU do 2035. - šta će biti s grožđem, jabukama, paradajzom, maslinama?

Nakon pogleda na EU ratarsku i stočarsku proizvodnju u idućih deset godina, donosimo i predviđanja Evropske komisije za specijalizirane, trajne nasade. 

Manje površina pod vinogradima

Prema dokumentu kojeg su objavili protekle sedmice, a možete ga preuzeti ispod teksta, prognozira se nastavak pada potrošnje vina. Štaviše, smanjena dostupnost sredstava za zaštitu bilja, daljnja ograničenja navodnjavanja u nekim zemljama EU-a i nestabilnost zbog klimatskih promjena mogli bi smanjiti i površinu i prinose vinograda, što bi dovelo do velikih fluktuacija i manje prosječne proizvodnje. 

Uprkos neizvjesnostima, izvoz vina iz EU-a mogao bi u nadolazećim godinama rasti, iako znatno nižom stopom nego do sada, dok je nivo uvoza u EU i dalje nizak te se očekuje daljnji pad. 

Past će proizvodnja jabuka?

Proizvodnja jabuka, breskvi, nektarina i paradajza (koja je botanički voće, op. a.), također će se suočiti s izazovima povezanim s ekstremnim vremenskim prilikama, sve većim troškovima energije, ograničenjima upotrebe pesticida i izbijanjem štetnika. 

Zbog ovih faktora, sektor jabuka u EU-u mogao bi izgubiti konkurentnost i smanjiti površine. Istovremeno bi se njihova potrošnja po glavi stanovnika u EU mogla povećati zbog preferencija potrošača da jedu više voća. Predviđa se da će proizvodnja breskvi i nektarina u EU-u pasti do 2035., budući da se i potrošnja smanjuje zbog veće konkurencije drugog voća. 

Više paradajza za preradu

Troškovi energije dodatni su ograničavajući faktor za razvoj proizvodnje svježeg paradajza u nekim zemljama EU poput Nizozemske. Međutim, nove investicije u Španiji i Portugalu mogle bi dovesti do većih prinosa i površina pod uzgojem paradajza za preradu. Smatra se da bi trgovinski učinak i za svježu potrošnju i za preradu, mogao ostati kao sada, pri čemu bi EU bio snažan neto uvoznik svježih  i neto izvoznik prerađenih, posebno proizvoda visoke vrijednosti kao što su umaci od pelata i sl. 

Kada je riječ o svježoj potrošnji, i dalje se više traže sorte male veličine, dok se ukupna potrošnja smanjuje. 

Raste popularnost maslinovog ulja

Ppredviđa se da će površina zemlje pod maslinama ostati stabilna, ali klimatske promjene dovest će do nestabilnosti u prinosima i kvaliteti ulja. Ovi negativni utjecaji mogli bi se smanjiti kako uvođenjem otpornijih sorti, tako i promjenama u proizvodnim sistemima (prema intenzivnijim), zajedno s istraživanjem i inovacijama, mogli bi smanjiti negativne učinke. 

Oprečni trendovi potrošnje trebali bi se zadržati širom EU-a, s padom u glavnim zemljama proizvođačima zbog viših cijena, ali se očekuje rast u drugim EU zemljama zbog sve veće popularnosti mediteranske prehrane i kampanja za podizanje svijesti o zdravlju koje promiču prednosti maslinovog ulja u odnosu na druge masnoće. 

Daljnji pad radne snage 

Do 2035. se predviđa uzlazni trend ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje. Nakon pada s trenutno visokih nivoa, cijene inputa mogle bi nastaviti rasti sporijim tempom, u skladu s prošlim trendovima. To bi se moglo ublažiti usvajanjem učinkovitih praksi i daljnjim povećanjem produktivnosti. 

EU do 2035.: Past će proizvodnja mesa i šećera? A žitarice i mlijeko?

Na temelju razlike između vrijednosti proizvodnje i promjena u troškovima, prihodi će nominalno rasti. Njihov će razvoj ovisiti o kretanjima inflacije i razini konkurentnosti EU u usporedbi s globalnim tržištima, što bi moglo dodatno utjecati na cijene. 

Uprkos ograničenjima, neka daljnja povećanja produktivnosti mogla bi se postići mehanizacijom i automatizacijom. Očekuje se da će sve to, uz sektor koji nije atraktivan i ima promjenjivu dobit, uzrokovati daljnji pad radne snage u poljoprivredi.