Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rajska kraljica
  • 01.09.2022. 10:00
  • Hercegovačko-neretvanski kanton, Federacija Bosne i Hercegovine, Čapljina

Svježa smokva dvije, a sušena osam maraka - cijenimo li je dovoljno?

U sjevernijem dijelu zemlje, odvajkad vrijedi ona da niste ni bili na jugu, ako ste se vratili bez – ljeti svježih, zimi sušenih smokvi

Foto: Alen Sabljić
  • 277
  • 98
  • 0

Smokva spada u najljekovitije vrste voća koje, pored ostalog, uveliko pomažu probavu, odnosno funkcioniranje probavnog trakta, a bogata je magnezijem, kalijem, kalcijem i željezom. Rajska kraljica voća, kako je nazivaju, odavno je i zaštitni znak Hercegovine. 

U sjevernijem dijelu BiH, odvajkad vrijedi ona da niste ni bili na jugu, ako ste se vratili bez smokava – ljeti svježih, zimi sušenih. Ovo toplo podneblje u svom istraživanju je Federalni agromediteranski zavod ocijenio kao kraj kao predodređen za razvoj i širenje smokvarstva.

Skoro da nema domaćinstva bez barem jednog stabla u svojoj okućnici. U prošlosti se uzgajala u malim parcelama, međutim, pojavom novih tehnologije počeo je intenzivan uzgoj. Danas su tako u Dubrovskoj visoravni, zasađene plantaže smokve, a uz primjenu agrotehničkih mjera dolazi se do vrlo kvalitetnih plodova. Inženjer agronomije i proizvođač, Alen Sabljić, na svom imanju je uzgaja na dva dunuma. Iako je rod rekordan, ove godine, kaže, kao proizvođač ne može biti zadovoljan. Cijena je, navodi, u jeku berbe bila jednu marku.

U jeku berbe smokva koštala 1 KM

"Prve smokve, iako nisu kvalitetne i nemaju ukusa, koštale su pet maraka, potom je pala na tri, pa dvije i stigla na 1 KM. Sve zavisi od ponude na tržištu. Čim nakupci na veletržnici u Čapljini vide da je tu tona-dvije, spuštaju cijenu. Nije se isplatilo platiti radnike da beru. Najveća branja su otišla po marku", kaže Sabljić.   

Ko ima vodu ima i berbu

Lani cijena nije padala ispod 2 KM, iako je rod bio manji ekonomska isplativost je bila veća. Do sada je sa svoje plantaže ubrao tonu konzumne te 300 kg za sušenje. No, berba još traje, kod onih proizvođača koji su primijenili sve agrotehničke mjere, poput našeg sagovonika. Kako je čovjek od struke, pojašnjava nam - rezanje je najvažnije.

"Najbolji rod je na jednogodišnjim granama. Mnogi griješe jer ne vrše rezidbu, a to je prva agrotehnička mjera. Poslije nje se vrši gnojidba, to je u zimu, a može se izvršiti i ekološkim gnojivima poput prirodnog stajnjaka", dodaje. 

Ove godine je, kaže nam, na jednoj grančici od 20-tak centimetara izbrojao 36 plodova, što je i njega samog iznenadilo. Smokve su, dodaje, sigurno najzdravije voće koje uspijeva u Hercegovini, jer se skoro nikako ne zaštićuju, odnosno ne prskaju hemijskim preparatima, ako nema potrebne, a obično je tako. 

Sočne smokve traže vodu - nekada i više od 50 litara po aplikaciji

Dubravska visoravan nije čitava pokrivena vodom, pa su neki nasadi ostali bez navodnjavanja. Zalijevanje s gradskog vodovoda nije ekonomski isplativo te je na plantažama gdje nije osigurana voda branje već završeno. 

"Ko ima tehničku vodu ili bušotine oni su zalijevali voćke, poput mojih i one daju visoka branja, odnosno još ima roda. Sada je cijena smokve dvije marke. Kod onih koji nisu imali vodu, biljka je u suši je odbacila rod", ističe. 

Sušenje – zahtjevan proces

Ako se gleda s finansijske strane, mnogo je bolje prodavati sušenu smokvu jer jedan kilogram trenutno košta osam maraka na veletržnici u Čapljini. Ako se radi "po starinski" onda je to vrlo zahtjevan proces. U ovom kraju postoji i kompanija koja je pokrenula biznis na sušenoj smokvi. Riječ je o manjoj firmi u Čapljini u kojoj se uz profesionalnu sušaru, tona sirove smokve za 48 sati pretvori u suhu. Međutim, i dalje veliki broj proizvođača pribjegava starom tradicionalnom načinu sušenja sunčevom energijom. 

Sušenje na tradicionalan način traje mjesec dana

Smokva se prvo opere i položi jedna do druge u metalne gajbe koje ne mogu korozirati, pojašnjava nam Sabljić. Potom se, tako složene postavljaju u neki objekat, koji može biti improvizirani, pokrije se najlonom, a ispod se zapali određena količina sumpora. 

"Taj dim ulazi u koru smokve i daje joj boju. Proces traje dva sata, a nakon dimljenja se nose na mrežnu konstrukciju gdje se ona prostire i prirodno suši. Potrebno ju je okretati svakih par dana kako bi se sa svih strana osušila jednako", precizira. 

Preko se stavi tanka mrežica kao zaštita od insekata – muha, pčela i sl. kako ne bi ostavljali neke neprirodne materije. Trajanje sušenja zavisi od vremenskih uslova, jačine sunca i sjeverca. Alen kaže sušit će najmanje mjesec dana, jer kada se taj dio odradi kako treba, onda nema brige za skladištenje. 

"Ljudi osuše na pola i prodaju i tako dobijaju na težini, ali ona se mora odmah konzumirati. Moja smokva dočeka i maj mjesec, kad se dobro osuši, bez imalo vlage u sebi, ostavi se na suhom i tamnom mjestu i tako pravilno uskladištena može da stoji i više godina", priča nam. 

Najbolje je čuvati je u kartonskim kutijama ili troslojnim papirnim vrećama. Unutra se ubaci lovorov list koji onemogućava grinjanje, jer se znaju pojaviti insekti. Sušenje trenutno otežavaju svakodnevne padavine, a na njih ne smije kap kiše da padne

Pade kiša na bobice

Padavine su donijele probleme i grožđu, odnosno vinogradima gdje nije primijenjena zaštita protiv truleži. Godina je rodna, no Sabljić kaže da finansijski nije mogao sve mjere primijeniti, a oslanjao se i na činjenicu da ranije nije bilo kiše u ovo doba.  

Smokve trenutno 2 KM, grožđe 1,50 KM

"Imam dva vinograda, jedan je samo žilavka koju prodajem u vinariju u Trebinje, a u drugom su četiri stone sorte, većinskim dijelom italija i viktorija. Padavine umanjuju količine šećera i može doći do truleži bobica. Po nauci, ja sam trebao uraditi zaštitu, ali po finansijskom stanju nisam mogao", navodi.

Tretman preparatima namijenjenim protiv truleži ploda trebalo je primijeniti u vrijeme formiranja bobice, a potom nakon mjesec i po, kada boba postane velika, u tom slučaju su male šanse za trulež. 

Šta sve utiče na kvalitet grožđa?

Ulaganja ove i prethodne godine su bila visoka, sada preostaje čekati da prestane kiša pa puhaljkama izazvati vještački vjetar i sušiti plodove kako bi spasio što više grožđa. Inače, cijena žilavke je 1,5 KM već 24 godine, dok su ulaganja porasla za 300 posto. Preparati i nafta su triput skuplji. Ova specifična sorta, kaže ovaj inženjer agronomije, daje maksimalno dva kilograma grožđa po čokotu, i vrlo kvalitetno vino. Stone daju 5 - 6 kg, a u savremenom načinu uzgoja od 15 - 25 kg.


Povezana biljna vrsta

Smokva

Smokva

Sinonim: - | Engleski naziv: Fig | Latinski naziv: Ficus carica L.

Smokva je jedna od najstarijih kultiviranih voćaka na svijetu i pripada porodici dudova (Moraceae). Prema pronađenim fosilnim ostacima, zaključeno je da se smokva uzgajala mnogo... Više [+]

Tagovi

Smokva Uzgoj smokve Zaštita grožđa Dubravska visoravan Alen Sabljić


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.