Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Studijska posjeta
  • 16.08.2019. 11:00

Studijsko putovanje: Njemačka želi balkansku šljivu?

Naš dopisnik Petar Ninić boravio je u prethodnom periodu u Njemačkoj na studijskoj posjeti "Uzgoj i marketing šljive". Koji su zaključci studijske posjete i da li i pod kojim uslovima domaća šljiva može da se izvozi na zahtjevno Njemačko tržište, pročitajte u nastavku.

Foto: Slaviša Jovanović i Petar Ninić
  • 693
  • 42
  • 0

U periodu 8-11. avgusta 2019. u Njemačkoj je održana studijska posjeta pod nazivom "Uzgoj i marketing šljive", koja je organizovana od strane Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH - GIZ i Proizvođačke organizacije za voće i povrće OGV Nordbaden Eg.

Studijska posjeta je organizovana u njemačkoj saveznoj državi Baden-Virtemberg, na nekoliko lokacija specifičnih po proizvodnji voća i vinove loze.

Posjeti su prisustvovali predstavnici proizvođačkih organizacija, individualnih proizvođača, poljoprivrednih instituta i fakulteta, te proizvođači sadnog materijala iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije, koji se u svojim aktivnostima bave proizvodnjom i plasmanom šljive, ali i drugog voća. Cilj posjete bio je upoznavanje pomenutih subjekata sa trenutnim tendencijama na njemačkom tržištu kada je u pitanju sortiment, sistemi gajenja i kvalitet šljive za tržište, zatim sa aktuelnim dostignućima na polju oplemenjivanja i selekcije novih sorti šljive i podloga za kalemljenje, te na kraju sa uslovima i zahtjevima njemačkog tržišta za šljivu iz uvoza.

Selekcija i oplemenjivanje

Tokom trajanja posjete izvršen je uvid u rad i dostignuća dva centra za testiranje novih sorti šljive i podloga za istu. Prvi od njih je Servisni centar za ruralno područje regije Rheinpfalz, dok je drugi lociran u sklopu rasadnika Kiefer Obstwelt Ortenberg, u kojem se trenutno testira čak 600 različitih sorti šljive. Najvažnije osobine novih sorti koje se žele obezbijediti su, prije svega, ukus i atraktivnost ploda, kao i kasnije dospjevanje.

vd
Zaštita informacija o sortama (foto: Slaviša Jovanović i Petar Ninić)

Njemačko tržište ima potražnju sa sortimentom poslije Stenleja. Tolerantnost/otpornost na virus šarke su čak manje bitni od pomenutih osobina novih sorti, iako i dalje imperativni. Kada je podloga u pitanju, 90% rasadnika u Njemačkoj za kalemljenje šljive koristi podlogu Wavit. Riječ je o vegetativnoj podlozi, srednje bujnosti. Pored nje, trenutno se u introdukciji nalaze i podloge Docera 6 i Dospina 235. Sve nabrojane podloge su otporne na šarku. Kada je u pitanju sortiment šljive, jedna od novih sorti u introdukciji je i sorta Moni, koja pokazuje odlične rezultate. Riječ je o veoma kvalitetnoj sorti, koja je otporna na virus šarke i koja u proizvodnji dospijeva poslije Čačanske ljepotice. Specifičnost sorte je pojava hlorotičnog lista u prvim fazama vegetacije i u prvim godinama uzgoja. Međutim, pomenuta sortna osobina prema vršenim istraživanjima nije nikakav fiziološki poremećaj i koliko je utvrđeno, nema štetan efekat na biljku. Nadalje, u proizvodnji se testiraju i brojne druge sorte i klonovi, čiji će se rezultati i kvalitet pokazati u godinama koje predstoje. Neke od njih su Aprimira, Haroma, Jofela, Mallard, Polinka, Reeves, Ruby i brojne druge. Praksa je da se nove sorte u ogledima zadržavaju minimalno pet sezona. Sadi se u prosjeku po tri sadnice sorte, uz pojedinačno obilježavanje. Kod jednog dijela sorti, obilježavanje je izvršeno QR kodom, kako bi se sve informacije o novim sortama efikasno zaštitile. 

Proizvodnja

U realnim uslovima proizvodnje, njemački proizvođači koriste nešto slobodnije i niže uzgojne oblike nego što je to slučaj kod nas. Primjenjuju se širi razmaci sadnje sa više jakih, skeletnih grana koje se opterećuju rodom. Cilj ovakvog formiranja voćke je što efikasnija berba. U proizvodnji su najčešće zastupljene sorte Top Five, Top Taste, Čačanska ljepotica, Čačanska najbolja, Jojo, Stenli, Katinka, Prezenta i druge. Implementacija GLOBALG.A.P. standarda se podrazumijeva. Tokom posjete plantaži gđe Šmit, na kojoj je u tom momentu vršena berba šljive Top Taste za trgovinski lanac Rewe, uvjerili smo se u efikasnost berbe koju rade poljski berači. Pojedini berači za jedan sat naberu čak i do 100 kg šljive. Berba je veoma dobro organizovana i podijeljena na zadatke. Pri tome, berači šljivu beru sa obe ruke te se pomažu sa specifičnim ljestvama na točkovima i mini prenosivim platformama.

dv
Ogledi su izuzetno uređeni (Slaviša Jovanović i Petar Ninić)

Specifičnost posmatrane berbe se ogledala u tome da je šljiva brana direktno u male kartonske posude, bez pretjeranog klasiranja. Kako su nam rekli, ta šljiva se pozicionira kao premijum proizvod i cijena joj je u tom momentu bila 1,5 evra/kg prema proizvođaču.

S obzirom da kvalitet viđene šljive (izgled,ukus) nije bio na nivou premijum proizvoda kakav se po striktnim specifikacijama isporučuje sa Balkana u EU, iznenađeni proizvođači su pitali vlasnicu plantaže zašto balkanska šljiva za ovo tržište mora biti idealna i po znatnoj nižoj cijeni od viđene šljive. Odgovor je bio: "Nijemci žele njemački proizvod. Kupiće drugu šljivu samo ako nema domaće." 

vf
Premijum šljiva za tržni lanac Rewe (Slaviša Jovanović i Petar Ninić)

Tokom posjete rasadniku Kiefer Obstwelt Ortenberg mogli smo se uvjeriti da naša proizvodnja sadnica nimalo ne zaostaje za njemačkom, kada je u pitanju sama organizacija proizvodnje, primjena agroteničkih i pomotehničkih mjera, te kvalitet sadnica. Razlika je jedino u podlozi i cijeni. Nadalje, u rasadnicima se mogu vidjeti pojedinačne velike plantaže svih sorti koje se kaleme, kako bi se sorte pratile u realnim uslovima te kako bi kupci mogli vidjeti osobine sorti prije kupovine sadnica. Sadnice se dijele na plantažne i one za okućnice, pri čemu su ove druge kontejnerske i značajno skuplje. Nakon vađenja, sadnice se ne trape u zemlju, već se čuvaju u hladnjačama na 2 stepena Celzijusa i u uslovima visoke vlage koju proizvode mist sistemi. Ovakav sistem čuvanja sadnica omogućava sadnju čak i tokom juna mjeseca. Takođe, pored sadnica, u rasadniku se mogu kupiti i drugi proizvodi, najčešće prerađevine od voća (sokovi, sušeno voće i dr.).

Tržište i plasman

Domaćin, Proizvođačka organizacija za voće i povrće OGV Nordbaden Eg je na kraju studijske posjete za sve učesnike organizovala obilazak sjedišta firme i distributivnog centra za voće i povrće. OGV je prema organizaciji poljoprivredna zadruga, koja ima oko 130 proizvođača-članova zadruge. Najveći broj proizvođača proizvodi šparogu. Ostali proizvode kukuruz šećerac, šljivu, jabuku, jagodičasto-bobičasto voće i dr. U ukupnom prometu, pomenuta organizacija najveći dio plasmana vrši prema njemačkim supermarketima, čak 80%. Ostatak se raspodjeljuje na veleprodaju (10%), izvoz (8%), te preradu (2%).

Sam distributivni centar se rasprostire na površini od dva hektara. Najveći dio centra zauzimaju rashladni kapaciteti, pri čemu je dostupan i Smart Fresh sistem. Šljiva se klasira i pakuje kombinacijom - ručno i mašinski, pri čemu svaki supermarket kojem se isporučuje šljiva ima zasebno brendirano pakovanje. Vrijednost ambalaže u skladištu je u momentu posjete bila milion evra. 

Može li balkanska šljiva doprijeti na zahtjevno njemačko tržište?

Kada je u pitanju najvažniji segment posjete, a to su mogućnost i uslovi za plasman balkanske šljive na zahtjevno njemačko tržište, potrebno je istaći da mogućnost svakako postoji i da je jedan dio subjekata, učesnika studijske posjete već uspostavio saradnju sa posmatranom Zadrugom na planu izvoza šljive. Jedna od zanimljivijih opcija saradnje sa Zadrugom je model dijeljenog rizika zasnovan na povjerenju, gdje se šljiva isporučuje ka zadruzi bez unaprijed ugovorene cijene prema dobavljaču, pri čemu je obaveza Zadruge da kroz različite opcije pakovanja, produženo čuvanje u kontrolisanoj atmosferi, mrežu važnih klijenata te druge alate, u skladu sa kretanjima tržišta, ostvari maksimalnu moguću cijenu za šljivu na obostrano zadovoljstvo. To je sistem prema kojem OGV sarađuje sa svim svojim proizvođačima i zadrugama od početka postojanja i koji, prema njihovim riječima funcioniše veoma dobro.

vs
Poces pakovanja šljive za jedan tržišni lanac (Slaviša Jovanović i Petar Ninić)

Naime, s obzirom na to da OGV sarađuje sa skoro svim njemačkim supermarketima, te u sklopu svojih kapaciteta vrši pakovanje u više od 100 različitih pakovanja u skladu sa potrebama klijenata, skoro je nemoguće dati preciznu otkupnu cijenu unapred. Cijene se na tržištu mijenjaju skoro na dnevnoj bazi, te se nakon kalkulacija i finalne isporuke definišu krajnje cijene prema proizvođačima i dobavljačima, kao i bonusi za kvalitet i sl. Isplate se vrše svakog 15-og i 30-og u mjesecu. Nadalje, kao što je već prethodno rečeno, svi proizvođači moraju imati implementiran GLOBALG.A.P. standard, dok drugi dobavljači pored pomenutog standarda moraju implementirati i IFS standard. Dva učesnika posjete su potvrdila da su ušla u pomenuti sistem kooperacije, te da su zadovoljni.

Kada je u pitanju traženi sortiment, fokus je na sortama koje dospijevaju poslije Stenleja. Njemačko tržište želi šljivu tokom većeg dijela godine, a naročito krajem ljeta i početkom jeseni. Prema mišljenju OGV-a, sortiment šljive u uslovima gajenja bi trebao da izgleda kako slijedi: Katinka (kao potencijalna zamjena za Čačansku ranu), Čačanska ljepotica, Top Five, Top Taste, Stenli, Topend Plus i Prezenta. Naravno, tu su i sorte Jojo, Moni i druge. 

Zaključak je da se proizvodnja šljive mora u samom startu dizajnirati prema uslovima za izvozno tržište, ukoliko je to strateški cilj subjekta koji organizuje proizvodnju. Pitanja poput sortimenta, uslova lokacije i krajnjeg kvaliteta finalnog proizvoda - svježe šljive, veoma se teško mogu mijenjati naknadno. Standardizacija proizvodnje je postala nešto što se podrazumijeva, a fokus je sve više na povjerenju i zajedničkom nastupu na tržištu poštujući ujednačene sisteme za osiguranje i kontinuiranost kvaliteta svježih proizvoda. 


Fotoprilog


Tagovi

Studijsko putovanje Njemačka Uzgoj šljive Izvoz Pakiranje Berba Katinka


Autor

Petar Ninić

Više [+]

Stručnjak iz oblasti agrobiznisa i profesionalni poljoprivrednik.