Strojna rezidba jabuka: Redovi u voćnjaku kao "engleske živice"

Jedna od najbitnijih agrotehničkih mjera kojima se povećava rodnost i kvaliteta ploda jabuka svakako je zimska rezidba. Ona se, kako joj i sam naziv kaže obavlja tijekom mirovanja vegetacije, a osnovno pravilo je da se otklone bolesne, oštećene, suhe grane, one koje se međusobno "presijecaju" te debele. 

Iako se kod nas najviše prakticira ručna, primjenjuje se i strojna rezidba, a našem sugovorniku, stručnjaku i voćaru, Stjepanu Zoriću, ovo će biti treća sezona kako ju obavlja na takav mehanizirani način.

Raščupani, grub rez

Voćar početnik, koji prvi puta radi rezidbu, mora formirati uzgojni oblik. Bilo da je riječ o ručnom ili strojnom orezivanju, uzgojni oblik, ističe Zorić, treba biti vitko vreteno ili vretenasti grm, pravilno raspoređen. "Vitka vretena namijenjena su nasadima s vrlo intenzivnim uzgojem gdje je razmak od voćke do voćke čak pola metra“, pojašnjava. Također, dodaje, dobar je za nasade koji mogu imati navodnjavanje, što kod njegovog voćnjaka nije moguće i zato se odlučio na vretenasti grm. 

Prvih par godina se formira oblik jer se mora postići masa, habitus. Nakon toga samo se radi izmjena rodnih grana. "Ovu debelu bi trebalo orezati i pustiti da izraste nova“, pokazuje nam na primjeru grane u svome voćnjaku u kojem uzgaja Jonagold, Zlatni delišes, Idared i Granny Smith.

Kada je riječ o samom stroju, on ide redom i svako stablo reže na isti način. Bočna strižna kosa reže onako kako se podesi, dok gornja horizontalna reže na visinu na koju smo joj zadali. Rez je raščupan, a ne gladak kao kod onoga sa škarama, što je zapravo prednost.

"Lakše zacjeljuju rezovi koji nisu glatki, a time teže ulaze štetnici i bolesti. Kod glatkog reza voćke stvaraju pojačanu koncentraciju hormona zacjeljivanja i tako potaknu rast vodopija, odnosno dobijete izdanke na kraju grane koji se razgranaju“, upozorava. Važno je naglasiti da se stroj može koristiti i za zelenu rezidbu kao i za bilo koje voćne vrste, a posebno dobre rezultate pokazao je kod koštičavog voća (višnja, trešnja, breskva, kajsija).

Stroj ima pet vršnih bočnih cirkularnih diskova koji skidaju gornji dio krošnje, a upravo je taj dio i najnaporniji za rezidbu jer ga rezačice uglavnom ne mogu dokučiti. Osim toga posebno je važan i zbog zaštite. Ako se vršni dio grana ne odreže, a atomizer za aplikaciju sredstava za zaštitu bilja ga ne dohvati, u pravilu postaje izvor zaraze i zaraza "curi" prema dolje, niz stablo.

Na kraju rezidbe strojem redovi u voćnjaku, uspoređuje, izgledaju kao "engleske živice"- imaju savršen rub.

Cilj proizvesti cvjetove, a ne grane

Nakon izvršene strojne (pred)rezidbe, kod nekih sorata treba proći i škarama, u korektivnu rezidbu, većinom za uklanjanje unutarnjih grana kako bi se omogućilo dublje prodiranje svjetlosti dok kod nekih nije potrebno. Stroj može i oštetiti voćku, no naš sugovornik smatra kako ona to sve može podnijeti. "Ošteti ju i čovjek, ako ju ne zna pravilno rezati“, kaže kroz smijeh. 

Orezati treba i sve bujne grane koje rastu vertikalno. Razlog tome je, dodaje, što jabuka ima najjaču vegetaciju na vrhovima krošnje. 

Naglašava kako je rezidbu voćaka potrebno napraviti svake godine, jer bi se u suprotnom preopteretila i na godinu bi bio upitan rod. "Jabuka rodi na dvogodišnjoj grani, ne može nikako na jednogodišnjoj. Ove godine se stvaraju vegetativni pupovi koji će nagodinu biti rodni. U slučaju da se ostave previše zasjenjeno, voćka ne može stvarati te pupove“, objašnjava dodajući kako je svakom uzgajivaču cilj "proizvesti" cvjetove, a ne grane. 

Praktična, ali skupa investicija

Orezane grane malčira, usitni i unese u tlo. "U granama ima mnogo kalcija, pa bi bilo šteta da se ne iskoriste“, kaže.

Najveću prednost strojne rezidbe, vidi u tome što je udio ljudskog rada bitno smanjen. Naime, šest hektara koje on posjeduje, stroj napravi za pet dana, dok jedan radnik za isto razdoblje obavi posao na jednom hektaru. Procjenjuje da mu za jedno stablo treba 10-tak minuta.

Nažalost, naši voćari ovaj način toliko ne prakticiraju, ali samo iz jednog razloga - financijskog. "Ljudi bi kod nas svakako prije strojno rezali, ali stroj je skup i ne može si ga priuštiti svatko“, napominje. Trenutno ga posuđuje od prijatelja, a u planu mu je kupiti i sebi jedan takav. Novi košta oko 104.000 KM i isplativ je samo za veće nasade tj. one preko 100 hektara i zato ga, kako bi se investicija isplatila, ima u planu primjenjivati i na svom drugom voću, ali i dijeliti s kolegama.