Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rezidba
  • 23.02.2022. 10:30

Stare, tradicijske sorte voćki ne treba orezivati? Stručnjaci kažu - nije tačno!

Postoji teorija i da se marelica ne reže. Isto nije tačna, kaže nam magistar inženjer voćarstva vinogradarstva i vinarstva, Dominik Vuković. Stare sorte uzgajaju se i na PPG-u Hudolin, kako kod njih ide rezidba?

Foto: Željka Rački-Kristić
  • 199
  • 25
  • 1

Iako postoji priča da se stare, tradicijske sorte voćaka ne orezuju, to, otkriva nam inženjer voćarstva vinogradarstva i vinarstva, Dominik Vuković - nije tačno. 

"Postoji teorija i da se marelica ne reže. Isto nije tačna zato što sve voćne vrste da bi se formirao uzgojni oblik i da bi redovno rađale trebaju rezidbu", objašnjava navodeći da je to isto kao održavanje ljudskog tijela. Moramo ih održavati da nam budu u kondiciji.

Možete, kaže, voćku pustiti prirodno da raste, ali u većini slučajeva ako se ne reže, ona će rađati svake druge godine zato što će jedne preroditi, druge neće roditi i sav rod će bježati na vanjski dio krošnje, tamo gdje ima najviše svjetla. 

"Voćke imaju svoj životni ciklus i vijek, ako se uzgajaju radi proizvodnje voća odnosno plodova onda se trebaju održavati rezidbom", naglašava. 

Rezati ili ne ovisi o tome šta voćar želi postići

Ljudi se vraćaju tradicijskim sortama, no kaže, ono što je zabluda i što često brkaju je da su otporne na sve bolesti. "Ima nešto i u tome, nekih genotipova koji su tolerantniji, ali generalno vidim problem kod recimo bijelih šljiva raširenost šarke, virusne bolesti za koju nema lijeka osim krčiti zaražena stabla ili saditi toleranatne sorte", dodaje Vuković.

"Tako da uzgajati sorte koje su osjetljive na taj virus predstavlja veliki rizik", upozorava. Iz istog razloga je bistrica koja je i jedna od najkvalitetnijih plavih sorti šljiva gotovo zanemarivo prisutna u intenzivnoj proizvodnji.

Kolekcije starih sorti jabuka i krušaka ima i u voćnjaku PPG-a Hudolin u Dragaliću (susjedna Hrvatska, op.ur.). Dosta ih je, otkriva Vjeko Hudolin, na srednjebujnim podlogama MM 106 i te voćke redovno orezuju, a uzgojni oblik je najčešće kotlasta krošnja (vaza). 

"Jako sam zadovoljan njihovim stanjem i izgledom. Neke su sorte i prošle godine, uprkos kasnom proljetnom mrazu imale lijep urod kvalitetnih plodova", pojašnjava poznati voćar i novinar otkrivajući da imaju i stare sorte jabuka i krušaka na divljim podlogama izrazite bujnosti.

Podizanje drvoreda starih sorti jabuka

I njih su prvih godina orezivali radi formiranja krošnje, a sada čine samo manje korekcije jer žele pustiti stabla da se dalje prirodno razvijaju. Sve kako bi doista dobili klasične stare sorte visokostablašice čije će plodove koristiti za preradu u sokove, ocat i slično.

"Rezati ili ne stabla starih sorti ovisi o tome što kao voćar želite sa njima postići", napominje Vjeko koji upravo ovih dana na početku sela Donjih Bogićevaca priprema sadnju jednog manjeg drvoreda sa starim sortama jabuka koje će pustiti da se što više prirodno razvijaju.

"Da rastu u visinu, razviju lijepe krošnje i za koju godinu prolaznike daruju lijepim i zdravim plodovima", otkriva planove voćar čija je ukupna površina voćnjaka oko 2,5 hektara sa oko dvije hiljade stabala najviše jabuka i krušaka, dosta trešanja, a uzgajaju i sve ostale vrste: šljive, breskve, marelice, dunje, mušmule, višnje, orahe, smokve, japanske jabuke i nešto bobičastog voća. 

Pripreme za sadnju drvoreda sa starim sortama jabuka i krušaka (Foto: V. Hudolin)

Dakako, ono što najviše muči sve voćare je strah od ponovnog proljetnog mraza koji je posebno posljednje dvije godine uzeo danak u voćnjacima. I ove, kaže Vuković, sve sluti na to da ćemo isto imati ranu vegetaciju i veću mogućnost štete od mraza. Pravu zimu nismo imali, a prošla je bila kod marelice jedna od godina kada je najranije krenula s početkom cvatnje. Imali smo cvatnju, cvale su, ali su stradale.

Termin rezidbe osjetljivih vrsta pomaknuti što kasnije 

Može li rezidba prilagoditi stabla klimatskim promjenama, pomoći da se lakše othrvaju potencijalnom mrazu? 

"Konkretno kod marelice, ne bi trebalo rezati sada u ovom periodu. Preporuka je da se reže u dva navrata tokom vegetacije jer ukoliko ne režete stabla u zimskom periodu malo ćete odgoditi kretanje vegetacije", odgovara napominjući da je kod voćnih vrsta koje su osjetljivije termin rezidbe dobro pomaknuti što kasnije. 

I šljiva i višnja spadaju u osjetljive, jedino što je kod višnje sorta oblačinska izuzetno tolerantna prema mrazu i samooplodna te se i u lošim godinama nije dogodilo da urod izostane.

"Bio je smanjen urod 20-30 posto, ali nije se dogodilo kao kod šljive i marelice da štete budu stopostotne. Kod izbora sortimenta i voćne vrste isto je naglasak na onim sortama koje su otpornije. A rekao bih da je oblačinska za naše podneblje izuzetno pogodna, kvalitetna i prilagođena našim agroekološkim uvjetima", naglašava. 


Tagovi

Stare sorte Tradicijske sorte Osjetjive voćne vrste Rezidba Mraz Dominik Vuković Vjeko Hudolin


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirani agronom s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub i donosi najnovije vijesti iz svijeta poljoprivrede.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

⌛️ Počinje 9. savjetovanje i sajam mljekara RS. Naša ekipa je već stigla u Gradišku. Šta se očekuje na dvodnevnom skupu, već smo pisali https://t.ly/YNV1B , a uskoro i svježi detalji 👇
Foto: Mario Relatić