Stare sorte voća vraćaju se na velika vrata, a imale su i svoju izložbu

Udruženje voćara, proizvođača rakije i ostalih proizvoda od voća, Voćni klub iz Brčkog koji vodi Savo Lukić ujedno predstavlja i edukativni centar za proizvodnju  i preradu voća.

Iako postoje kratko vrijeme, iza njih stoje brojne manifestacije čiji su nosioci i organizatori. Jedna od njih je i Dani voća koja se održava u septembru. Prošle godine su imali niz predavanja, neka od njih su bile teme iz oblasti jagodarstva, pčelarstva, proizvodnje rakija, te načini spremanja zimnice i drugo.

Ove godine pokreću zanimljivu akciju pod motom "Očuvajmo stare autohtone sorte voća". Tim povodom ovu akciju su započeli otvaranjem izložbe starog voća koja je otvorena 7. marta u prostorijama Voćnog kluba. Otvaranju izložbe prisustvovali su brojni stručnjaci iz voćarstva, te proizvođači voća, učenici Poljoprivredne škole i mnogi drugi.

Kenan Kanlić: Imamo bogatstvo očuvanog genetskog kompleksa starih voćnih vrsta i sorti

Jedan od stručnjaka je bio i gost iz Goražda mr Kenan Kanlić, autor mnogih publikacija o starom voću sjevero - istočne Bosne koje je do sada istraživao. 

"Sjevero - istočna Bosna raspolaže visokokvalitetnim resursima koji se ogledaju u bogastvu očuvanog genetskog kompleksa zaboravljenih voćnih vrsta i sorti. Intenzivnom proizvodnjom komercionalnih sorti voća zaboravljeni su stari genotipovi koji u obnovi predstavljaju dio naše prirodne i kulturne baštine. Rječ je, naime o autohtonim voćnim vrstama koje su danas mahom u fazi starenja i odumiranja, a upravo su one riznica biljnog genetskog bogastva jedne zemlje“, za Agroklub je rekao Kanlić, a Savo Lukić iz Voćnog kluba za naš portal ističe:

Treba očuvati svijest mladog naraštaja 

“Područje Brčkog ili uopšte sjevero-istočne Bosne obiluje mnogim starim sortamna voća, naš cilj je ukazati na značaj tog voćnog blaga, locirati ga i probuditi svijest kod mladog naraštaja za njihovo očuvanje“.

I sama sam sudjelovala na ovoj izložbi kao stručna saradnica Voćnog kluba te sam istaknula kako su autohtone sorte otpornije na napad štetočina i bolesti, ukusnije su i imaju jači miris, otpornije su na vremeneske neprilike i značajne su za ekstenzivnu proizvodnju. Stare sorte  voća su često neujednačenih plodova i sklone su naizmjeničnoj rodnosti i manjih prinosa u odnosu na komercionalne sorte. Iz tog razloga se i pristupilo intenzivnoj proizvodnji i odabiru novih komercionalnijih, isplativijih sorti sa većim i sigurnijim prinosom. Međutim, posljednjih godina vraćajući se organskim principima proizvodnje sve se više govori i o starim autohtonim sortama voća, svijest konzumenata se mijenja pa se više ne traže voćke koje lijepo izgledaju već se traže one koje su netretirane i koje su ukusnije.

Sjevero - istočna Bosna raspolaže visokokvalitetnim resursima koji se ogledaju u bogastvu očuvanog genetskog kompleksa zaboravljenih voćnih vrsta i sorti.

Ukazala sam i na značaj Instituta za genetičke resurse iz Banjaluke koji je otvoren 2009. godine te čiji su predstavnici bili prisutni obilježavanju 10-godišnjice obilježavanja Globalnog trezora sjemena iz Norveške.

Stručni tim Voćnog kluba navodi da će prve rezultate lociranih stabala starog voća imati do 1. maja, a neke plodove tih starih sorti ćemo konzumirati na Danima voća u septembru čiji su organizatori.