• Obrada zemljišta
  • 23.12.2018. 08:00

Šta učiniti sa zemljištem nakon uklanjanja nasada maline

Poznato nam je da su mnogi poljoprivredni proizvođači, iz revolta, uništili svoje zasade malina. Postavlja se pitanje šta učiniti s ovim zemljištem. Koju to kulturu nakon malina uzgajati na takvom zemljištu? Da li zemljište dati u najam? Kako najrentabilnije unovčiti najam?

Foto: Bigstockphoto/Alex Brylov
  • 2.090
  • 380
  • 0

Malina (Rubus ideaus) je voćna kultura iz skupine jagodičastog (bobičastog) voća koje je, kroz više vremenskih etapa, dostigla veliku popularnost u uzgoju na području Bosne i Hercegovine, ali i regiona u proteklih 40 godina. Pripada rodu Rubus, a najbolje uspijeva na nadmorskim visinama od 400 do 800 m.

Malina je višegodišnja samonikla biljka i ima zeljastu stabljiku. Grm naraste i do 250 cm u visinu. Listovi su složeni od 3 do 7 listića i perasto sastavljeni. Plodovi su zbirni, najčešće crvene boje, jako su ukusni za jesti, a beru se posve zreli. Sjemenke su svjetlosmeđe, mrežasto naborane, a najčešće ih raspršuju ptice. Cvjetovi su bijeli. Rasprostranjena je u Evropi i sjevernoj Aziji. Raste na rubovima šuma gdje je veća vlažnost zraka. Ima ljekovita svojstva i koristi se za pravljenje mnogih proizvoda. (Izvor: www.wikipedia.org, 20.12.2018.)

Šta učiniti s zemljištem nakon uklanjanja nasada malina

Poznato nam je da su mnogi poljoprivredni proizvođači, iz revolta, uništili svoje zasade malina. Postavlja se pitanje šta učiniti s ovim zemljištem. Koju to kulturu nakon malina uzgajati na tom zemljištu? Kako na rentabilan način održavati zemljište živim iako na njemu ne uzgajamo ništa nego polako divlje kulture spontano na njemu egzistiraju? Da li zemljište dati u najam? Kako najrentabilnije unovčiti najam?

Mnoga su pitanja, a malo je onih koji mogu dati odgovore.

Što se tiče agrohemijskog aspekta, nakon maline, u zemljištu ostane dosta fosfora i kalija, jer kod nas, ionako, ljudi prekomjerno prihranjuju zasad malina. Nakon uklanjanja nasada, zemljište je potrebno osnovnom obradom zemljišta učiniti rahlim, te ga prihraniti s mineralnim i organskim đubrivima kako bi bilo spremno za uzgoj naredne kulture. Prema pravilima plodoreda u agronomiji, nakon malina, može se na istom zemljištu uzgajati većina biljnih vrsta iz skupine povrća. Nije nepravilno ni zasijati žitarice ili neke krmne kulture iz familije Fabaceae. To je familija grahorica i ona će zemljištu svojim uzgojom obezbijediti dosta azota budući da biljne kulture iz ove skupine rastu u simbiozi sa kvržičnim bakterijama koje su azotofiksatori i spremaju značajne količine azota u tlo. Malina potroši puno azota zbog svog vegetativnog porasta i konstante proizvodnje novih izdanaka koji se uklanjanju tokom godine, a kasnije ostavljaju za uzgoj za naredno plodonošenje (dvogodišnja malina). Azot se troši i kroz druge fiziološke procese.

Alternativa - jezgrasto voće ili kornišoni

Što se tiče ekonomičnog pogleda na ovo pitanje, nakon malina i nakon smjene plodoreda od par godina s nekim povrtnim, ratarskim ili krmnim kulturama, na ovom zemljištu možemo podići polutrajni nasad oraha, kestena ili lješnjaka. Naše navođenje jezgrastog (lupinastog) voća kao jedne alternativne nakon razočarenja u malinu može dovesti novu dimenziju kod zainteresiranosti stanovništva za ostankom u državi i privređivanjem na selu. S tim da su ove investicije skupe i da je potrebno kroz javne pozive i apele državi postići mogućnost subencioniranja ovakvih proizvođača. Sirovine od ovih kultura se mogu dobro unovčiti, a nismo ovisni o vanjskom tržištu. Stabla jezgrastih kultura se koriste za preradu u industriji kod proizvodnje boja, lakova, krema za cipele, đonova za cipele i slično, a mogu se koristiti i kao sirovina za proizvodnju peleta ili smjese koja služi kao malč kod uzgoja stablastih voćnih i šumskih kultura. Stanovništvo se može organizirati u vidu zadruga i izvoziti plodove ovih kultura, ali su oni i jako zanimljiva sirovina za domaće tržište.

Ovdje je bitno napomenuti da se, pored podizanja zasada stablastih jezgrastih kultura, treba posvetiti i proizvodnji kornišona, jer je ona sada subvencionirana i manji su troškovi proizvodnje, te nam ona može omogućiti da rješavamo momentalne obaveze oko troškova egzistencije te djelomično, iz tih prihoda, finansiramo polutrajne ili trajne nasade oraha, kestena ili lješnjaka, koji će nam, kroz nepunu deceniju, donijeti značajan financijski rezultat.

Bitno je da se država reorganizira i da preusmjerava subvencije u drugom pravcu. Da ne bi zvučali previše sebično, mogli bi izjaviti da država treba da se konsultuje s portalima kao što je naš, s poljoprivrednim proizvođačima i drugima koje smo naveli ranije.

Dati zemljište u besplatan najam

Što se tiče onih koji napuštaju državu i žele dati zemljiše u najam u jednom rentabilnom programu, za sada je teško donositi zaključke po ovom pitanju jer je je sve manje stočara koji bi ih koristili za ispašu svoje stoke ili za površinu za proizvodnju krmnih kultura. Ono se teško može unovčiti i najbolje bi bilo, za sada, na jedan kraći period, zemljište dati u besplatan najam, dok se ne riješi situacija s obavezama za ovu mjeru i dok se ne pojave novi proizvodni poljoprivredni pokreti, pa ko zna, možda bi i oni sami bili zainteresirani da podignu zasad neke nove kulture, te da, povratkom u svoju državu, u penziji, ili možda ranije, uvide rentabilnost proizvodnje podignutog zasada. Teško je dati konkretne zaključke i analize šta će se u budućnosti desiti u ovom pravcu.

Jedno je sigurno, a to je da ovakva tendencija hladnokrvnog stava prema ovoj socijalnoj problematici može samo dodatno ugroziti opstanak bosanskohercegovačkog ruralnog, ali i kompletnog društva. Mladi ljudi odlaze, bilo koji vid poljoprivredne proizvodnje je doživio određen afinitet, ljudi srednjih godina i penzioneri su nemoćni, a država se bavi drugim pitanjima. Savjetodavci čekaju na red za vize u konzulatima, udruženja se gase, a privredni subjekti smanjuju svoje kapacitete poslovanja. Nešto se poduzeti mora, a pojedinac je nemoćan.


Tagovi

Maline Zasadi Zemljište Uklanjanje malinjaka Najam zemljišta Jezgrasto voće Kornišoni


Autor

Bekir Dolić

Bekir Dolić

Bekir je diplomirani inžinjer opće poljoprivrede, radi na terenu BiH, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Zanima se za autohtonu genetiku svih biljnih vrsta.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi