Šta sve treba uraditi u voćnjacima do kretanja vegetacije?

Na pragu smo još jedne vegetacione sezone, a radovi koje treba obaviti u voćnim zasadima su od ključnog značaja za dalji tok proizvodnje.

S tim u vezi razgovarali smo sa savjetodavcem za voćarstvo i vinogradarstvo Sanjom Čokojević koja nam na početku razgovora pojašnjava da je prije početka vegetacije neophodno obaviti kako đubrenje, tako i rezidbu voćaka, ali i zaštitu stabala od zečeva i srna.

Đubrenje

"Ukoliko se nije obavilo osnovno đubrenje u toku novembra ili decembra, onda to treba uraditi u februaru, a najkasnije u prvoj dekadi marta. Norme i formulacije NPK đubriva treba da budu po preporuci stručnjaka, a na osnovu analize zemljišta, voćne vrste i starosti zasada", kaže Čokojević.

Kako đubriti voćke tokom proljeća?

Preporuka je, dodaje, da se svake treće ili četvrte godine primijeni 40 do 50 tona po hektaru dobro zgorjelog stajnjaka, a ako je zemljište kiselo obaviti i kalcifikaciju.

"Nakon razbacivanja stajnjaka, neophodno je plitko zaorati ili istanjirati, kako bi se đubrivo adekvatno unijelo u zemljište."

Prihrana azotnim đubrivom obavlja se nešto kasnije, tokom marta i to samo 2/3, dok se preostala količina primjenjuje krajem aprila. Razlog tome je, navodi savjetodavac, što biljka nije u stanju da odmah usvoji cjelokupnu količinu azota. Također, ukoliko bude dosta padavina, azot bi se tom prilikom isprao u dublje slojeve zemljišta.

"Na kiselim zemljištima preporučuje se korištenje KAN-a, pošto AN i urea dodatno zakiseljavaju zemljište", naglašava naša sagovornica.

Rezidba

Kada je riječ o rezidbi voćaka, koštičavo voće se, kaže, obično orezuje u drugoj polovini februara, a jabučasto i ranije.

"Prilikom rezidbe treba obavezno ukloniti bolesne i oštećene grane. Orezane grane, kao i mumificirane plodove iznijeti iz zasada i spaliti, kako bi se smanjio infektivni potencijal patogena u zasadima", upozorava stručnjak za voćarstvo.

Iz istog razloga, nakon rezidbe neophodno je primijeniti hemijske preparate na bazi bakra i mineralnog ulja, a deblje i veće rezove premazati kalemarskim voskom zbog dezinfekcije.

Rezidba jagodastog voća obavlja se, kaže savjetodavac, tokom marta i to tako što se kod maline ostavljaju četiri do šest zdrava, dobro razvijena izdanka po dužnom metru, a kod kupine ostaviti dva do četiri dobro razvijena, ne predebela lastara po žbunu.

"U zasadima jagode treba očistiti stare listove, obaviti okopavanje i plijevljenje od korova. Ako je potrebno orezati i bokor jagode, tako što se oštrim nožem uklone novi bočni prirasti, a sve u cilju dobijanja krupnijeg i kvalitetnijeg ploda", pojašnjava ona.

Krečenje stabala i zaštita od divljači

Da bi se spriječio rizik od kasnih proljetnih mrazeva, preporuka je obaviti krečenje stabala, jer bijela boja sprječava njegovo zagrijavanje za vrijeme sunčanih dana. Ova mjera se naročito preporučuje u zasadima kajsije.

Kada je u pitanju zaštita stabala od srna i zečeva, savjetodavac za voćarstvo napominje da se treba obaviti što prije kako ne bi došlo do ogoljavanja debla i kasnijeg sušenja.

"Zaštitu obaviti sa specijalnim mrežicama ili papirnatim džakovima. Ne koristiti plastične džakove i folije, kako ne bi došlo do efekta staklene bašte i stvaranje kondenzacije, čime se povećava opasnost od pucanja kore uslijed pada temperature tokom noći", kaže Čokojević.

Naročito je bitno, zaključuje, zaštititi mlade i tek posađene biljke. Također, u martu je poželjno unijeti pčelinje društvo u zasade voćaka, kada su one u fazi cvjetanja, radi poboljšanja oprašivanja i povećanja prinosa.