Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Đubrenje
  • 21.04.2024. 10:30

Kako đubriti voćke tokom proljeća?

Najveća količina azota dodaje se u proljeće UREA 150-200 kg/ha (15-20g/m2). Druga prihrana ovim elementom obavlja se u aprilu - KAN u količini 150 kg/ha (15 g/m2).

Foto: AK grafika
  • 136
  • 32
  • 0

Redovno godišnje đubrenje voćaka predstavlja jednu od osnovnih agrotehničkih mjera u voćarskoj proizvodnji. Ono osigurava redovan i visok prinos, dobar kvalitet plodova i ravnotežu razvoja vegetativnih i generativnih organa, navodi stručnjak za voćarstvo Silvija Hodžić.

Razlikuje se osnovno đubrenje, rano proljetno i prihrana.

Osnovno se obavlja u jesen poslije berbe, a predstavlja unošenje kompleksnih NPK đubriva sa nižim procentom azota u odnosu na fosfor i kalijum, kao i đubrenje stajskim đubrivom.

Na koje načine đubriti pojedine voćne vrste?

Kako smo ranije pisali, po rasturanju ovih đubriva obavlja se njihovo zaoravanje, zajedno sa korovom kao zelenišom, na dubinu 10 do 14 cm. Radi održavanja nivoa humusa na najmanje tri posto treba svake treće jeseni, zajedno sa NPK đubrivima rasturiti i 30 t/ha stajnjaka.

Ranim proljetnim unosi se azot, najčešće 1/3 do 1/2 od ukupno potrebne godišnje količine, jednim od azotnih đubriva (UREA, KAN) ili kompleksnim NPK đubrivima sa naglašenim sadržajem azota (NPK 20-10-10, NPK 16-16-16). Đubrenje se obavlja prilikom prve proljetne obrade zemljišta, a gdje to nije moguće razbacuje se po travi ili pred kišu, ističe Hodžićeva.

Prihrana se obavlja poslije zametanja plodova krajem aprila, azotnim ili NPK đubrivima sa naglašenim procentom pomenutog elementa. U slučaju da se iz bilo kog razloga osnovno đubrenje ne obavi u jesen, tada se količina predviđena za osnovno u jesen i ona za prvo proljetno unese u zemljište zajedno prilikom prve proljetne obrade zemljišta (ili razbaca po površini).

KAN u aprilu

Đubriva se primjenjuju po cijeloj površini zasada, izuzetno u zasadima rijetkog sklopa ili gdje se radi o pojedinačnim stablima, dodaju se u zonu oko stabla, nešto širu od krošnje. Za visok prinos koštičavog i jezgrastog voća potrebno je dodati 90-200 kg/ha azota (N), 70- 120 kg/ha fosfora (P2O5), 130-250 kg/ha kalijuma (K2O), što znači da se osnovnim đubrenjem poslije berbe pođubri sa 300-500 kg/ha(30-50g/m2) NPK 6-18-36 ili 400-600 kg/ha(40-60g/m2) NPK 8-26-26 ili NPK 5-20-30 ili NPK 7-20-30. Najveća količina azota dodaje se u proljeće UREA 150-200 kg/ha (15-20g/m2).

Druga prihrana ovim elementom obavlja se u aprilu - KAN u količini 150 kg/ha (15 g/m2). Prihrana putem lista (folijarna ishrana) od važnosti je u određenim fenofazama voćke. Prije cvjetanja prska se Fertinom B kao 0,5 procenta - rastvor (0,5 l na 100 l vode), po potrebi (nedostatak bora) i kasnije kao jedan posto u rastvoru, kaže stručnjak.

Dodavanje većine mikro i makro hraniva ostvarujemo putem Fertine V koji primjenjujemo kao dvoprocentni rastvor, a primjenjujemo u razmacima 10-15 dana, tokom ekstremnih suša i u kraćim vremenskim periodima. Na karbonatnim zemljištima potrebno je tokom cijele godine tretirati rastvorom gvožđa Fertinom Fe u koncentraciji 0,3 odsto (0,3 l Fertine Fe na 100 l vode).

Voće koje je osjetljivo na nedostatak kalcijuma, potrebno je bar četiri do šest puta prskati rastvorom kalcijuma putem Fertine Ca u koncentraciji dva posto rastvora, navodi stručnjak za voćarstvo Silvija Hodžić.

Naslovna fotografija: Julijana Kuzmić/Depositphotos/vallefrias


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Đubrenje voćaka KAN UREA Azot Kalcijum Nedostatak bora


Autorica

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Sajam voćarstva i povrtarstva "Macfrut2024", Rimini.