Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Potkornjaci
  • 28.12.2021. 10:30

Šta sa stablima koje je napao potkornjak?

Mali voćni potkornjak, lat. Scolytus rugulosus štetočina je koja može da izazove krčenje voćnjaka. Na njega bi naročito pažnju trebalo da obrate vlasnici manjih zasada jer oni, po pravilu, rijeđe štite svoja stabla od bolesti i štetočina.

Foto: Bojan Kecman
  • 394
  • 65
  • 0

Nije dovoljno samo posaditi šljive ili ostalo voće i ostaviti ih da rastu i razvijaju se, a jedino oko njih napraviti tek druge ili treće godine dodati stajnjak.

Klimatske promjene koje su više izražene posljednjih godina dovode do neujednačenih temperatura, pucanja kore stabala i generalno njihove slabije otpornosti na napad bolesti i štetočina, među njima i potkornjaka.

Neredovna zaštita

U našim krajevima, osim malog potkornjaka (lat. Scolytus rugulosus), najčešće se pojavljuje još voćni sipac ili drvenar (lat. Xylelobus dispar). Treba zapamtiti da su napadu najviše izložena stabla koja su na neki način oštećena, odnosno, u slabom kondicionom stanju.

Napadu su najviše podložni voćnjaci koji se nalaze uz rubove šuma i to po selima u kojima je prisutno i mnogo starih šljiva, naročito požegača. Ako se mjere zaštite nedovoljno provode, što se po selima radi najčešće s bakarnim prskanjem u rano proljeće i onim protiv šljivine osice, u precvjetavanju, okolni voćnjaci napadnuti potkornjakom, biće im ozbiljna zdravstvena prijetnja.

Kora stabla puca

Jer, treba znati, pomenuta tretiranja nisu dovoljna u borbi protiv ove štetočine, a često se griješi i sa terminom prskanja.

Ukloniti napadnuta stabla

Odrasli insekti su smeđe ili crne boje. Borba nije laka, jer se prva generacija javlja početkom proljeća. Ženka dugo polaže jaja. Larve, koje su bijele, prave rupice i bušotine u deblu ili granama, a buše i hodnike koji su dugi do desetak centimetara.

Mlađe stablo može da propadne tokom jedne vegetacione sezone s obzirom na to da se u jednom može pronaći više desetina larvi. Boja kore potamni, zatim dolazi do njenog pucanja, dok se na deblu ispod nje nalaze brojne male rupice. Takve se zone na kojima dolazi do pucanja vremenom spajaju i dolazi do propadanja čitave voćke. 

Ako je došlo do pucanja kore na više mjesta i ako je tkivo na presjeku suvo, to je znak da se stablo mora odmah ukloniti iz zasada, jer štetočina prezimljava u njemu. Također, nakon vađenja ga treba i zapaliti.

Gljivice pokazatelji napada

Najgore je što će na proljeće doći do napada i na susjedne voćke.

Nemojte da se zbunite ako na deblu vidite i bijele gljivice, jer se potkornjaci dijele na one koji hrane gljivama, što je simptom da je napadnuto voćnim sipcem, i one koji se hrane voćnim sokovima, kao što su mali i veliki voćni potkornjak.

Bijele gljivice su simptom oboljenja 

Ako tokom ljeta otrkijete suhe grane na voćki, trebalo bi odmah da ih uklonite i spalite. Ukoliko je sušno ljeto, nedostatak vode dovešće do još jačeg napada. Dokazano je da stablo koje je zdravo i dovoljno snabdjeveno vodom, bez većih problema može da izdrži napad ovih štetočina.

Zamke s etil alkoholom

Postoji još nekoliko načina borbe. U rano proljeće, pred izlijetanje imaga, na stabla se postavljaju plastične flašice sa etil alkoholom. Na dno se dodaje i malo vode. Pri vrhu ili dnu buše male rupice kako bi došlo do ulaska imaga, a mogu da se postave i crvene ljepljive ploče, iako su one manje efikasne jer dolazi do ispiranja ljepila u slučaju čestih kiša.

Poželjno je postaviti što više takvih flašica sa etil alkoholom kako bi se ne samo otkrilo prisustvo potkornjaka već i da bi došlo do slabijeg napada. Postavlja se po jedna na grane, u visini očiju ili na pola metra visine od zemlje. Umjesto etil alkohola može da se koristi jabukovo sirće ili sirće sa devet ili 11 odsto alkohola, koje se koristi za ishranu. Na deblu može da se, u slučaju većih rupa, ubaci šprica sa nekim insekticidom koji djeluje parama.

Ova godina bila je kišna u rano proljeće, a zatim je došlo do naglog i dugotrajnog sušnog perioda koji je dodatno oslabio voćnjake u kojima nisu provođene mjere zaštite i ishrane, kao i adekvatno navodnjavanje. Ovo znači da se na proljeće može očekivati još jači napad, naročito u ekstenzivnim zasadima.


Fotoprilog


Tagovi

Mali voćni potkornjak Voćni sipac Etil alkohol Sirće Gljivice Pucanje kore Bijele gljivice Požegača Uzgoj šljive Voćnjak


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.