• Zimsko orezivanje
  • 09.01.2021. 09:40

Šta je važno kod zimske rezidbe i kako svake godine imati dobre prinose?

Pet ili šest jakih rezova u gornjem dijelu krošnje sigurno će dovesti do izbijanja velikog broja novih grana od kojih se većina mora eliminisati kod ljetnjeg orezivanja.

Foto: Bojan Kecman
  • 273
  • 80
  • 0

"Što doktor pogriješi zemlja pokrije. Što voćar pogriješi vrijeme otkrije", poslovica je koju većina uzgajivača smatra tačnom. Rezidba je ključna mjera za određivanje visine prinosa u narednoj ili tekućoj godini i zato je od velike važnosti znati kako se pravilno režu stabla voćaka.

Iz tog razloga potrebni su školovani i prije svega iskusni rezači koji u kontinuitetu rade ovo jer dvije ili tri godine odsustva istog radnika u jednom zasadu mogu da utiču na kvalitet odrađenog posla i prinos voća. Naši voćnjaci često se neredovno orezuju i u takvim situacijama izbor kvalitetnih ljudi koji znaju posao od velike je važnosti za formiranje roda, odnosno, procjenu prinosa.

Ima i onih koji samo "odrađuju" posao ne vodeći računa o broju rodnih pupoljaka, naročito ako ih nema dovoljno na stablu i na taj način, ostavljaju poljoprivrednika bez prinosa koji bi mogao da pokrije barem troškove orezivanja ili zaštite zasada.

Ostaviti jednu bočnu granu, da bude provodnica

U ovom slučaju, na primjeru krušaka, objasnićemo najvažnije pojedinosti zimske rezidbe. Kod najzastupljenijih sorti, Viljamovke i Santa Marije, nakon orezivanja, stabla bi trebalo da budu u obliku piramide. Dakle, u donjoj bazi ostavlja se nekoliko dužih skeletnih (četiri do pet) sa jednogodišnjim granama koje će služiti za zamjenu i dvogodišnjim i trogodišnjim, koje nose rod.

Trogodišnja grana kruške

U sredini debla ostavljaju se dvogodišnje i trogodišnje grane i dvije ili tri slabije skeletne. Pri vrhu se režu dugačke rodne, odnosno, ostavlja se jedna bočna koja će da bude provodnica i nekoliko kratkih dvogodišnjih, rodnih grančica. Osim u slučaju da su se prethodnih godina ili tokom ljetnje rezidbe sve kratke rodne orezale. Tada se vrh prevodi na jednu ili dvije duže rodne grane, ne više.

Ne zasjenjivati srednju i donju zonu stabla

Zašto je važno da se ne ostavlja više dužih rodnih grana pri vrhu stabla? Mnogi uzgajivači smatraju da će se na taj način smanjiti bujnost što nije istina. Takve grane, ako bude rodna godina, stvaraju takozvani "kišobran" - nadviju se nad srednjim i donjim dijelom stabla, stvaraju sjenu i uzrokuju slabije formiranje rodnih pupoljaka za narednu godinu, u donjoj i srednjoj zoni debla. Ako bude mraza, poznato je da više stradaju plodići bliže površini zemljišta pa se dešava da rodnost dominantno prelazi u gornji dio krošnje, što nije dobro.

Postoji još jedno rješenje, a to je da se u slučaju nedostatka kratkih rodnih grana, pri vrhu krošnje, one koje su duge rodne, skrate na nekoliko pupova, nakon čega se, u ljetnjoj rezidbi, eliminiše višak izraslih iz tih rezova. To se radi kako ne bi crpile snagu za formiranje novih pupoljka i rodnih grančica u gornjoj zoni stabla.

U svakom slučaju, pet ili šest jakih rezova u gornjem dijelu krošnje sigurno će dovesti do izbijanja velikog  broja novih grana od kojih se većina mora eliminisati kod ljetnjeg orezivanja. Kruška orezana u zimskom periodu koja ima oblik piramide izgleda atraktivna za oko, ali moramo biti svjesni da će, ako se ova agrotehnička mjera ne bude primjenjivala na ljeto, doći do rasta novih grana koje će da crpe snagu i dovedu do slabijeg formiranja rodnih pupoljaka za narednu sezonu.

Mijenjati rodne grančice

Optimalno rješenje je umjerena rezidba jer je drveće u voćnjacima uglavnom kalemljeno na divlju krušku koja je bujna podloga. Jače orezivanje znači veliki porast, odnosno, bujnost i slabije dospijevanje u rod dok slabije znači bolju rodnost i slabiji vegetativni rast. U slučaju da u srednjem i donjem dijelu krošnje imamo situaciju da je dosta rodnih pupoljaka, ako nema zamjenskih grana sa lisnim pupoljcima, ove moraju da se prikrate na bočnu dvogodišnju ili jednogodišnju ili da se prorijede, odnosno, skroz orežu.

Nije poželjno ostavljati gole zone u sredini stabla

Od tri takve grane treba skroz orezati jednu kako bi se podstakao rast nove zamjenske. Ako se to ne uradi imaćete rod na te tri grane ali ga neće biti u idućoj ili, ako ga bude, to je vrlo mala količina. Zamjenske grane se tokom vegetacije postave u položaj od 90 stepeni, kako bi se prije formirali rodni pupoljci. Nije poželjno ostavljati gole zone u sredini stabla kao što se često dešava u praksi jer se gubi dosta roda.

Pazite na pupoljke

Treba voditi računa i da se rodna zona ne udaljava daleko od provodnice, odnosno, ako na skeletnoj grani imate prvo lisni ili mješoviti pa pri kraju rodni pupoljak, ostavite onaj lisni i mješoviti jer će se u narednoj vegetaciji iz njih razviti plodovi, a iz rodnog pupa, plodovi će se formirati u tekućoj sezoni. Grana će se u narednoj godini, u većini slučajeva, skratiti do lisnog ili mješovitog pupoljka.

Zbog svega navedenog važno je imati iste rezače koji će rezidbom pratiti brojnost rodnih pupoljaka na stablu i koji će znati kako da ih orežu, a da svake godine, voćar ostvaruje dobre prinose. Česta smjena rezača nije dobra jer se malo ko od njih slaže u vezi sa načinom primjenjivanja ove agotehničke mjere.


Tagovi

Zimska rezidba Ljetna rezidba Zaštita zasada Sorte krušaka Skeletne grane Formiranje pupoljaka Rodne grančice Provodnica


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Meni je i ovo rasuto lišće po travnatom tepihu ljepota nad ljepotom!