Situacija s malinama je bolja, ali ni ovo što je ostalo nema tko brati

Iako je ova godina nešto bolja za malinare, s obzirom na otkupnu cijenu od 2,50 - 2,60 KM, problemi i dalje prate ovaj sektor. Broj malinjaka je smanjen, a i to što je ostalo, nema tko da pobere. 

"Ne mogu se naći berači ni za dnevnice od 40-50 KM uz hranu i piće. Ljudi su iselili i otišli vani da rade. Nestalo nam je radne snage", kaže Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH dodajući kako se malinari snalaze kako znaju i umiju. 

Malinjake beru uz pomoć članova porodice, rodbine i prijatelja, da rod ne propadne. No, većina ih je odustala nakon dvije loše godine, piše Klix. 

"Generalno je situacija bolja, ali su ljudi uništili 50-60 posto malinjaka i prebacili se na drugu proizvodnju. Više im se nije isplatilo i bili su u minusu", kazao je Bićo koji ističe da je situacija u poljoprivredi izuzetno teška jer nema kapitalnih ulaganja. Poticaji su kasnili i sada se pokušava uraditi ono što se može. 

Amra Peco-Ugarak uništila dio zasada jagodičastog voća - počela uzgajati i povrće

U zemljama Europske unije poticaji podrazumijevaju unapređenje proizvodnje (bolja infrastruktura, povećanje hektara zasađenosti maline ili drugog povrća/voća), dok u BiH služe kao spas. Zbog toga domaći proizvod nije i ne može biti konkurentan onome koji dolazi iz uvoza. 

"Nismo konkurentni i ovo tko bi radio, uloži pare i nema kome predati. Kilogram paradajza, naprimjer, košta marku u proizvodnji, a trebali smo ga prodati za 60 feninga po kilogramu. U startu smo u gubitku 40 feninga. Zbog toga mnogi odustaju. Sada ide borba da se više novca izdvoji za poljoprivredu iduće godine. Ljudi poticaje koriste da vrate bar nešto novca i bar budu na nuli. Otkupne cijene su kod nas katastrofalne", zaključio je Bićo.